|
Temeljem dekreta broj 617/86 Nadbiskupskog ordinarijata
Vrhbosanskog u Sarajevu dana 12. lipnja 1986. godine, nastala je župa
Drijenča. Dekret stupa na snagu dana 22.
 lipnja 1986. godine. 14. rujna
iste godine sastali su se u Drijenči u kući pokojnog Nike Kešine svi
fratri koji su pastorizirali ovaj kraj.
Prvi župnik Drijenče fra Franjo Grebenjar spominje u
kronici župe da Drijenča 1986. godine ima 282 kuće i 1236 vjernika. Od
1989. godine pa do veljače 1992. godine župu vodi fra Roko Špijonjak. Bio
je veliki zaljubljenik u povijesne znanosti i već predhodne godine postiže
akademski stupanj magistra povijesti na Beogradskom sveučilištu.
Upravljanje župom u veljači 1992. godine preuzima sadašnji župnik fra
Marko Kobaš.
Povijesni tijek rađanja ove župe počinje nastankom sanostan
Gradovrh u 15. stoljeću kad frnjevci iz ovog samostana služe vijernicima
Drijenče. Nakon propasti Gradovrha aktiviranjem samiostana u Donjim Solima
(Tuzla ), tu ulogu preuzimaju fratri iz toga samostana. Nastankom Lipničke
kapelanije 1823. godine, odnosno stalnim boravkom jednog svećenika u
Lipnici, ta dužnost pada na njega. Prelaskom kapelana 1836. godine u
Breške a posebno nakon uspostavljanja župe Breške 1839. godine, sve
duhovne-vjerske poslove obavljaju fratri sa Brežaka.
Godine 1639. spominje se u jednom zapisniku fra Mato iz
Drijenče. 1775. godine polažu zavjete fra Lovro Matić i fra Marijan
Martinović, obadvojica iz Drijenče. 1805. godine umro je u Kraljevoj
Sutjesci fra Petar Marojević iz Drijenče.
Zaštitnik župe u Drijenči je sv. Anto Padovanski. Uoči
njegova balgdana 13. lipnja u župi se održava pobožnost 13 utoraka i
trodnevnica na čast svecu čudesa-zaštitniku župe. Ove pobožnosti kao i sam
blagdan veoma su dobro posjećeni. Za blagdan sv. Ante kao i za ostale
blagdane u Drijenču pristigne veliki broj Drijenčana koji žive i rade u
inozemstvu. Blagdan Gospe Lurdske (11 veljače) ovdje se obilježava
procesijom sa Gospinim kipom.U procesiji sudjelue mnogo mlađeg svijeta, a
Gospin kip nose mladići obučeni u narodne nošnje. Sveta misa i molitve taj
dan posvećene su teškim bolesnicima koji taj dan svi dođu, a oni koji
nemogu, dovezu.
Svake godine na blagdan Tjelova održava se procesija sa
Presvetim oltarskim Sakramentom, koja prođe jednim dijelom sela.
Jedana od omiljenih pobožnosti u župi je pobožnost prema
Gospi od Anđela (02. kolovoza).
Na Dan mrtvih (Dušni dan), ovdje se skupi mnogo svijeta,
posebno onih koji žive u inozemstvu.
Korizmena pobožnost "Put križa" je također omiljena i broj
vjernika koji prisustvuju ovoj pobožnosti isti je broju vjernika na
nedeljnoj Svetoj Misi.
Danas je u župi oko 300 žitelja, a neposredno pred početak
domovinskog rata 1991. godine bilo ih je oko 1350.
Povijesna izvornost kontinuiteta življenja i naseljanja ovh
prostora, kulturni i povijesni lokaliteti, stećci, križevi, molitvišta,
mađarska i kružna groblja, stara predanja, sačuvani običaji, nošnje i
drugi folklorni sadržaji, a napose živi baštinjeni oblici pobožnosti u
ispoljavanju žive vjere, zalog su trajnosti ove župe i zavjetnog svetišta
tu na tom brijegu majevičkom, svetog Ante Padovanskog, kojemu se utječemo
u sve dane našeg života. |
