[an error occurred while processing this directive]
Kako vam se sviđa stranica?
Super
Dobra je
Može bolje
Loše
.: Vic dana :.
Naslijeđe ili narodski
rečeno "starine" su relativno dobro očuvane do danas. Njihova
vrijednost je u prvom redu u raznolikosti tog naslijeđa.
Svakako
najbrojniji su lokaliteti memorijalnog naslijeđa, kako je ovdje prisutno
kroz stara groblja i nekropole stećaka.Na širem području evidentirani su i
neki arheološki lokaliteti, kao što su na području Humaca lok."Čitluci"
lok."Crkvice", te na području Nahvioca lok."Krošici" i lok."Bare" .
U Drijenči je sasčuvan jedinstven vjerski običaj ,koji se tradicijski
naziva "listari". Sastoji se u tome što se početkom proljeća svake
godine vrši obilazak Drijenče, odnosno vrši se obilazak graničnih
područja cjelokupnih seoskih imanja.Vjernici moleći krunicu,
zaustavljaju se na devet postaja ili "križara" ,kako se to tradicijski
zove, gdje na određenom drvetu urezuju križeve, moleći se, te se kod
svake postaje odmore.Put obilaska je dug oko 35 km ,a isključivo se
ide pješice.
Izvorna
narodna nošnja u Drijenči još se samo djelomično održava kod starijeg
ženskog svijeta, dok izvorna narodna nošnja nemože se sresti ni kod
starijeg muškog svijeta.
Ženska
narodna nošnja sastoji se od dugih košulja i gaća, bijelih vunenih
čarapa do koljena i pojas oko pasa.Gornji dio čini ječerma od crne kadife
i prsluk od istog materijala. Košulja je od beza, a na dnu košulje su
"ekle" .
U Drijenči postoji veoma
staro groblje gdje trajnost pokapanja mrtvih nije prestala sve do danas.
Ovo groblje je evidentirano na lokalitetu iznad zaseoka Martinovići. U
groblju je više starih nadgrobnika čija građa podsjeća na stećak. Na svim
njima su različite forme križeva. Temeljem njih ovo groblje sa sigurnošću
može datirati u 15. do 16. stoljeća.
U Drijenči je sasčuvan jedinstven vjerski običaj ,koji se tradicijski
naziva "listari". Sastoji se u tome što se početkom proljeća svake
godine vrši obilazak Drijenče, odnosno vrši se obilazak graničnih
područja cjelokupnih seoskih imanja.Vjernici moleći krunicu,
zaustavljaju se na devet postaja ili "križara" ,kako se to tradicijski
zove, gdje na određenom drvetu urezuju križeve, moleći se, te se kod
svake postaje odmore.Put obilaska je dug oko 35 km ,a isključivo se
ide pješice. 
Izvorna
narodna nošnja u Drijenči još se samo djelomično održava kod starijeg
ženskog svijeta, dok izvorna narodna nošnja nemože se sresti ni kod
starijeg muškog svijeta. 
U Drijenči postoji veoma
staro groblje gdje trajnost pokapanja mrtvih nije prestala sve do danas.
Ovo groblje je evidentirano na lokalitetu iznad zaseoka Martinovići. U
groblju je više starih nadgrobnika čija građa podsjeća na stećak. Na svim
njima su različite forme križeva. Temeljem njih ovo groblje sa sigurnošću
može datirati u 15. do 16. stoljeća.