Prilog poboljšanju visokoobrazovnog sistema

 

 

 

 

 

Uvod

 

Pre sveg veoma unazadavajuče jest da ima ljudi koji imaju i do 6 poslova/plata u struci, a normalno je postalo da 2 do 3 lična dohotka imaju mnogi, zato gomila nema posla. Ovo uništava državu jer ti poslovi se neispunjavaju, a isti ubiru novac, to ne doprinosi napretku države,...ti poslovi mogu biti izvršeni, a otud i drugi društveni problemi - imamo 100000 nezaposlenih, otud visokokvalifikovanih. Nemože čovjek imati dva posla uzmemo li da svaki posao zahtijeva normalno radno vrijeme, da su neki ljudi - i dobrovoljno bi se uložili, svima je teško, ne može se govoriti o nedostatku sposobnih kad niko od vas nije nizašta sposoban i to razumni znaju

 

Pored tog ima dosta i onih koji imaju i sopstven, privatan izvor zarade, pored opštedruštvenog posla. Ta pomozite nesposobnom ako ne zna, ovo je jedna kuća koja će nastavi li ovako biti uništena od ukućana, a tad eto ih i iz vana, ionako okruženi smo nedobromisliocima,

 

Niske plate i to što se neko nije suzdržavao požude pa se našao u braku je sopstven problem, a ne države pa da mu se da dva posla, jer društvo je kakvo je, pa ko voli nek izvoli, ja nemam niti jednu platu, a ako tko misli na brak treba da zna da taj teret mora nositi, a ne da če drugi zbog tog ispaštati, dakako u jačini društva postoji opšta solidarnost ali to treba da je razastrto na sve a ne samo pojedine,

 

Nači čete na poljoprivrednom fakultetu ljude koji istovremeno rade i na institutu, odborima, savjetima, privatno itd., mene se ne interesuje honorarno jer ni to nemam, niti iko od vas (i vi svi skupa) ima gram razuma više

 

Nači čete kako zapošljavaju i plačaju stručnjake iz vana čak one koji su pobjegli od rata, a ljudi stručnjaci koji su stvorili ovu državu nemaju posla,

 

O ti savjeti savjetodavnih, koga ste pitali, gdje ste tražili? U mraku?, jeste li vidjeli cvijeće u dvorištu? Svom,? Tuđem?

 

Kad sam vidio šta rade oni koji glase kao najpametniji u društvu, rekoh zadovoljan sam, ne bih nikad htio više, i biti što su oni

 

Nisam se uvjerio da ovdje treba iko pametan, ovdje traže samo one za udaranje i zarađivanje na njima, šta če njima u tome pametan?, pustite pričljive laži, ljudi pre nove ere su bolje i složnije to radili kao narodna masa

 

A kano li još pričati o kupovini diploma, magistrata i slično

 

 

 

 

3  največa problema sa studentskog najbitnijeg stanovišta jer obrazovanje jest zbog njih

 

1. predavanja
2. način (metod) učenja  
3. ispit

 

 

 

predavanja

 

 

Predavanja oduzimaju 100-e (1000-e) sati vremena, da bi se prepričavalo ono što je već u knjizi i što će se sutra ionako čitati i učiti, a sa predavanja skoro sve zaboraviti,

 

Predavač sve što ima reči neka stavi na papir (knjigu, skriptu, listove...) i dadne studentima da uče, i vrijeme je ušteđeno objema, 

Ovo nalikuje vanrednom studiranju,

,ako je a jest potreban kontakt predavač-student koliko to može biti živ odnos?, ono ovisi o životu predavača obzirom na mnoštvo mrtvila što je normalno i koje treba izbjegavati,

krute šeme nisu dobre, zato treba i studenti da odlučuju u dogovoru sa predavačima,

a ne kao što je dosadašnja praksa da se studenti smatraju nepametnim i nigdje nemaju uticaj te da po njima udara kako  ko,…dokažite studentu grešku,… misli o svojoj, zašto da djeca neznaju bolje?

 

Predavanja vrijedi zamijeniti praksom npr. u preduzećima,  i sl., što bi bio pun pogodak ako bi ulazilo pod radno iskustvo koje je danas veoma traženo pri zapošljavanju, davanjem potvrde o tom određene firme, instituta i sl.,

 

Uvesti konsultativni tip predavanja  - uputstva studentima npr. o polaganju ispita, za razne nejasnoće,...itd,  držati po potrebi, 1-2 sata sedmično i manje ovisno od dogovora dve strane, možda treće

 

Uopšte je nepotreban studentu primjer veličine predavača, na kraju jest razočarenje, a ako ne - ravnodušnost ili čak i milina – vrlo rijetko,

 

Zašto niko ne obrazloži da se ne ide na predavanja i ne gubi 1 cijelu godinu, ako zbrojimo vrijeme od 4 g. predavanja,

 

Kroz pojedince se prenosi znanje, a  visokoobrazovne ustanove pasivno služe toj svrsi,

Pamet ne počiva u fakultetu, već u bijelom svijetu

Što je njivskog tipa na njivi i objasniti,

 

 

 

način (metod) učenja

 

Smatram da se fakultet da svladati u istom obimu za duplo manje vremena

 

Bez učenja napamet nema polaganja ispita, logika je samo olakšavajuće sredstvo,

 

Razraditi nove metode učenja da studenti ne uče napamet - jer šta je to kad se isto čita dvaput da bi se zapamtilo ili čak 10-20 puta ista knjiga da bi pjevao na ispitu (naročito za visoku ocjenu, (znači tko ima veći prosjek – činio je ludost više puta)) to je nerazumno trošenje vremena, obzirom da se sutra sve to zaboravi i ponovo ponavlja ako ikad zatreba, bolje je pročitati 10 različitih knjiga što daje veću širinu,

 

logičnije je i samo podijeliti knjige bez ocjenjivanja pa nek priroda selekcioniše, uopšte da i ne postoje visokoobrazovne ustanove, jer veliko vidjet će se,   jako čuće se djelom svojim, a ne ocjenama nepravednika

 

bitno je razumijeti, a za to je dosta 1 pročitati, - taj efekat postignut je već na predavanju

 

Postoji limit učenja napamet, recimo on je do 500 strana (bez slika, 600 sa slikama) za neko normalno vrijeme (min 2mj.), nenormalno je išta učiti više od pola godine (tj. i 4mj je previše , pa i 3mj. u stilu buđenje -  cjelodnevno učenje – san)

 

Konačno baciti pogled u svijet i vidjeti ima li tko pametniji sa novim metodama

 

U Americi ima metod u vidu kolokvija (na osnovu npr.  da-ne pitanja, ispuštenih rijeći, zaokruživanja odgovora, kračih ili dužih odgovora na pitanja, i slično) koji se polažu poslije određenog broja predavanja zbir čeg sa završnim lakšim pismenim ispitom daje zaključnu ocjenu, ovo nalikuje srednješkolskom načinu ocjenjivanja,

 

Prvo rezultat, potom platiti dobro onog tko razradi metode,

 

Niko ništa ne čini niti mijenja, držeći se odgovornosti predthodnika, rektorat, prosvjeta,

profesori - organizam fakulteta,

 

Ako umjesto usmenog ocjenjivanja uvođenje pismenih testova, čije ocjenjivanje da je unapred prezentirano (npr.tabele sa odgovorima i bodovima) studentima da po tome i sami sebe mogu da ocjene, a ne da to bude skriveno fizički ili psihički

a ako je potrebno utvrditi kompletnost budećeg akademskog građanina, npr. sposobnost pričanja o nekoj temi i uopšte, i tu bi bile potrebne možda i neke (psiho) metode za npr. utvrđivanje normalnosti i sl. Ili ispitivanje bez ocjenjivanja, ...sve ovo da bi se izbjeglo nepravedno ocjenjivanje,

 

Predvidjeti prosječno potrebno vrijeme za učenje ispita, da se ne dogodi 4 puta veća potrošnja vremena jer tu očito nešto nije u redu, i prema čemu profesori ne smju biti ravnodušni, studenti su njihova briga,

 

 

 

ispit

 

Nije  posao čovjeka da ocjeni drugog, svak to čini sebi; nije isti čovjek na početku i kraju studiranja, tokom života mijenja se, a greške treba da su ispravljive,

 

Ljudi najviših vrijednosti završavaju loše od ''najpametnijih'' ljudi (''pokretači masa'')- istorijski uočljivo,

 

Indeks ne bi trebao biti dostupan profesoru (več samo prijava za ispit, na osnovu koje studentska služba popunjava indeks) kao ni pojam o ocjenama studenta kako bi svi studenti imali isti kriterij,

Na osnovu prošlih ocjena dobijati buduće?, jaukati za prosjekom?,

 

Po današnjem sistemu, indeks je vlasništvo profesora, oni u njega pišu pa treba svaki dio svakome izrezati i dati, a studentsku sliku zamjeniti njihovim

 

-          Nije bitno kako student izgleda (kosa, brada, odjeća i sl.) pri ocjenjivanju, jer pre svega to je ličnost u razvoju, a tko od vas je dobar?

-          Student (šef) ima svoje vrijeme za ispit, profesor je plačen za to,

-          Uočljiva spremnost davanja niže ocjene radi rješenja posla

-          I najteži ispit se položi pre mudrošću no znanjem,

-          Ako naučim i otpjevam sve dato - to je onda 10, a ne 8

-          Razum, mudrost i logika su suprotni ocjeni 10, a prijatelji broja 6

-          Najrazumnije je mudro brzo proči i uhvatiti najniže,

-          Pri ocjenjivanju javlja se što nije dobro,

-          Dobro je obostrano dobro. Ispit da je što više prijateljski,  ne podvodni.

-          Profesor ošteti studenta, a ovaj se boji reći,

-          Odrediti smije li profesor pitati na ispitu nešto čega nema u literaturi (knjizi) za pripremanje ispita, niti na šta nije posebno ukazao,...- kad se kaže tako i tako, onda kasnije ne može biti onako i ovako,

-          Možda je u redu poslati studenta van po ispitivanju, pa potom mu poslati indeks i (nižu) ocjenu po asistentu,

-          Kriterij nije dobro naglo mijenjati ako je na štetu, npr. između 2 generacije

-          Ima raznih nevidljivih kriterija

-          Umiljavanje i mijaukanje večom večinom dobro prolazi,

-          Čak se student može ocjeniti još na predavanju,  bez ispita,

 

Izvedite modernu ženu pred bilo kog prof.dra i izgubiti će pamet, zar inžinjeri ne doživljavaju isto to u praksi?, te bivaju napadnuti onda time tko ih je učio , pa onda Vi zbog sebe pooštravate kriterij dodjeljujući studentima niže ocjene kako biste održali svoj imiđ, ime, veličinu,...,

Poslodavci napadaju inženjere zbog ocjena profesorskih, čak se kod istih i raspituju o kandidatu, eda li me sude i režu i poslije fakulteta?  I da sam loš, nije dobro loše govoriti,

 

Studentske odnosno profersorske ocjene mogle bi biti bolje da znaju za dobro, istinu, tad biste svim studentima komotno mogli podići konačan prosjek za 1 (čak 2-e ocjene po predmetu),  vrlina je blagost a ne strogost, vrlina je milost a ne pravednost,

 

Treba podići prosjek za 1 svih studenata koje prodrmani nepravedno spustiše ili spustiti asistentski minimum na 7,0 ili uopšte ukidanje istog, zar da zbog par godina budem onesposobljen za one što slijede, zar da mi drugi obrezuje grane, - svak ima pravo rasta na maksimum svojih mogučnosti.

 

Mariti za ocjene se ne može jer to ne ovisi o studentu samo, već o sveukupnoj iskrenosti ocjenjivaća prema samom sebi.

 

 

 

ostali problemi

 

 

biblioteka

 

U biblioteci treba uvijek postojati po 1 neiznosiv (maksimalno iznosiv do obližnje fotokopiraone) primjerak literature (knjiga) za svaki predmet koji bi bio kompletiran od strane profesora i bio dovoljan za ispit, (pogodan za lakše i neophodno usvajanje),

 

Literatura za ispit ne bi trebalo da se nalazi po hodnicima, ulicama i sl.

Literatura da je i na internetu po mogučnosti,

Tko studira ima i za barem kopiju knjige, ukoliko mu je stalo,

Bibliotekar da nije napadan već suzdržan i uslužan

 

 

diplomski rad

 

Utvrditi stvarnu cijenu koštanja izrade diplome i smanjiti sadašnju cijenu iste od 100 km, a umjesto tog platiti mentore, pa i više od 100 km, jer pomažu izradu diplomskog rada, kako bi bili stimulisani - nasuprot nezainteresovanosti,

 

Pri izdavanju diplome dobiva se original i plastificirana kopija za ovjeravanje u opštini gdje kad dođete neće da ovjere jer pečat se razmazuje i briše po toj kopiji, na pitanje zašto štampaju tu kopiju, kažu zbog pokrivanja troška od 100 maraka

 

Ako u obavještenju o održavanju diplomskog rada piše da studentska služba dostavlja profesorima diplomske radove, onda ne može student to činiti,

nećemo jedno pisati, a drugo raditi,

 

Izvod ocjena bi se mogao naplatiti (eto 5 km), a i prijava za ispit (1 km), ali da se to vrati studentu kroz neki način organizovanja, praksa, izlet, a dio da ide u poboljšanje nečeg, fakultetu, po savjesti već,

 

 

zapošljavanje i posao

 

U razvijenim zemljama fakulteti pronalaze posao svojim diplomcima,

Neko nema posla, a neko drži 3 i više poslova u struci, može li se stiči to sve?

 

I na jednom poslu se da unapređivati u daljinu daljina (npr. neiscrpan naučno istraživačkog rad, misli o poboljšanjima npr. obrazovnog sistema i sl., pa ako i nije (odmah) plačeno, ono donosi vrijednost), dok nečije mlačenje površine od 3 ili više poslova jesu plaćene, te takav individum uopšte ne ispunjava niti jedan posao, več samo džep,

I običan radnik može biti naučnik, ali i tako se teško zapošljava,

 

Prednost u zapošljavanju treba da imaju oni sa opštinskog područja (izuzev specifičnih izuzetaka npr. ako se radi o glavnom gradu), kao i borci Srpske (i žene koje su u to vrijeme bile ovdje i koje su također borci),

Zapošljavanje sinova, kćeri, ...itd je postalo normalno i opravdano je

 

Opremati sopstven kadar za fakultet, svoje profesore i asistente (eto posla), ne plačati bespotrebno vanzemaljce, saradnja s njima ne treba prestati, osamostaliti se.

Kako se zaposliti kad samo traže iskustvo, i onda se zaposle oni koji več imaju jedan posao

 

 

o služenju studentima

 

-          Organizam fakulteta predočiti unaprijed, mogučnost zapošljavanja po završetku,

-          Nije student hrana koja đubrivo postane, več biljka što se dohranjuje,

-          Studenti postoje da bi sutra radili, a ne da bi neki ljudi imali posao

-          Studenti su vaša djeca.

-          I 1 pravi profesor može držati fakultet

-          Pitajte djecu šta i kako poboljšavati,

-          Ne može student oštetiti profesora, samo suprotno je moguće

 

Studentima objasniti šta da uče, da ne uče što ne treba, valjda je dužnost profesora, pa niko za to nije kompetentniji. Krivo je podrazumijevati kako studenti među sobom sa generaciju na generaciju prenose nešto, razmjenjuju, a imamo i nekomunikativnih,  ozbiljnih  kolega, koji ne dolaze zbog druženja na fakultet,

 

Neiskreno pružanje ruke npr. pri nepravilno, nepošteno obavljenom poslu jest noga u zadnjicu, šamar ludaku o potiljak  - zar primiti je kao da je sve u redu i da odobravam ono kroz šta prođoh?, ...- krajnja promocija jest sajam stoke, a višegodišnje naukovanje je farma stoke,

 

Cio fakultet (univerzitet) izgledao je kao SDS, SDA, ili HDZ, iznenađujuće je postojanje struja, misli o reformi, međutim - DA to je borba za vlast - ili ne?,

 

 

o visokom prosjeku

 

Ne vjerujem u to, mislim da je to namješteno, takvi koji imaju ga bi trebali sami sebe uzeti za uši (ili da drugi ih uzmu) i izvesti se pred studente (brucoše), i ispričati svoju bajku uspješnosti (kažem ovo zbog druge rečenice u 3 problemu (ispit),...

imao sam priliku i da vidim takvo biće na kraju, ali nisam mogao pogledati, a i vazduh nije bio čist

siguran sam da istina o tom se može vidjeti u očima takvog čovjeka,

a i čemu je bitno, ...lažne visine, ...kome je do istine nači če je

 

 

o samopoštovanju

 

Mnogi odavde vape ka tuđem tamo, a gaze ovo svoje, - to čovjek?

ta gdje u razvijenim zemljama netko gazi svoje?-oni upravo čine suprotno, međutim dalje od ovog jest poštovati tuđe i sopstveno. Zamagljenje pravih vrijednosti, brdo nasuprot ajfela, ...itd

 

Udžbenici po kojim mi spremamo pripremljeni su od sveukupnog ljudskog znanja koje se sve manje može pripisati nekom, več pre čovječanstvu koje sarađuje, a prilog tome su dali i ljudi ovih krajeva, te nema razloga zbog trenutnih prošlih okolnosti omalovažavati naš položaj u svijetu, na jednom od raskršča ili središta susreta civilizacija,

Nije bitno gdje i šta je čovjek, već kakav je

 

Isti su ljudi u cjelom svijetu i istih problema, ništa tamo nisu bolji, počivanje na višestrukim istinama , još pre lažima

 

 

o uslovima na poljoprivrednom fakultetu i uopšte fakultetima

 

Pre sveg smatram normalnim da nastavni plan i program omogučava savršeno studiranje uz stizanje na sva predavanja, naročito tipu studenta koji uči od ustajanja do spavanja permanentno godinama (što nije normalno, jer student treba da ima predviđen i zabavni život) i uz to predpostavimo da je normalan - načina života prilagođenog tome, samovoljno,

 

Koliko predavanja oduzimaju vremena?

 

10,11,12, 3,4,5,6 pa i dio 7 mjeseca –(minus) subote i nedjelje =oko 150 jutara i podneva = 75 punih dana = 2,5 mjeseca što možemo zaokružiti komotno na 3 mjeseca (i više) obzirom i na povremena popodnevna predavanja (npr. održavana na poljoprivrednom fakultetu cjeli 5 i 6 mj 1997/8g., i poslije), vježbe, praksu itd., - Znači 3 mjeseca odu na predavanja godišnje x 4godine studiranja = 1 puna godina

 

Svjedočanstvo nenormalno katastrofalno postavljenih uslova i uopšte nepostojanje pojma o istom, kao od tamo negdje pričati šta je ovdje (iz Šipova pričati o Trebinju), to student zna bolje, za to treba sjesti ponovo u klupu ako je zaborav,... kao robovi i robovlasnici odnos, još gore, ovaj je pri robu, a ovi od tamo pričaju o nečem što bi , a ne znaju kako je tu gdje i šta bi i još od onamo se čude i kolačaju očima, velik je zid između kancelarije i amfiteatra, izmeđ predavača i studenta

Imamo uslove koji nisu bili mogučni za ostvarenje niti onima koji su pauzirali pa su imali godinu dana više, poljopr.fakultet -1996/7 (uslov bio do 3mj.1997)  –1997/8 ( uslov bio do 11mj.1997 pa produžen do 12mj., potom ipak kroz iglene uši izluđivanja studenata do 3mj.), znači od 3mj 1997 do 11 mj 1997 ima 8 mj i treba dati 3 ispita iz prošle+7 iz tekuće godine  = 10 predmeta u 8 mjeseci i pritom stići na sva predavanja (koja oduzimaju vremena kako je već rečeno, i što treba da je omogučeno razumnom procjenom uprave univerziteta, ili uopšte definisati studentima predavanja i svrhu njihovu)... - znači 3,4,5,6,10,i polovina 7 mj. oduzmu 4 mj ( u ovo je zbrojen 5 i 6 mj popodnevnih predavanja profesora došlih iz N.Sada), znači za 10 ispita imate 8-4=4 mjeseca (ovdje ulazi ljetni raspust od 2,5 mj) – eda li je moguče? - iako vjerujem da je sve moguće, ali ovo jest nerazumno,

eda li misle nemisleni samo hajde neka fakultet ide pa potrli i izludili studente, pitam se studira li itko normalno jer ovo jest nenormalno, a kako sam ja proveo studije imam svjedoke u kući, a i van

 

ne moram ja u ovome svemu biti uopšte tačan, dovoljno je misliti o svemu

 

Potom i na rektoratu samo umaču u umak bolonjeze kao da su oni pravili ga, šta je djelo vaše?, da je barem uništenje uslova bilo bi dobro, evo što bi trebalo znati: ne može se generalno primjeniti uslov od 3 prenosiva predmeta na sve fakultete podjednako, Zašto?, - pa zato dragiša što neki fakulteti s mirom među nama imaju 7 predmeta po godini , a neki 10 , pa čiča Miča tako dok neki imaju 4 ispita do uslova (pravo, ekonomija) neki imaju 7 (poljna privreda), pa prenesemo li 3 žene preko čudnovate vode to je onda 10 ispita u slijedečoj godini koje treba položiti na pravu a 13 na poljoprivredi, uopšte u 4 godine na poljoprivredi ima ½ više ispita tokom studija nego na pravu ili ekonomiji, pa je uočljivo da je teže postiči uslov u večoj gomili, ja sam pošteno preživio sablazan, ali vidim samo nepoštene ili neispravne prolaze

 

Ili na drugi način – na Pravu sa 4 položena ispita upisuju sledeću godinu od ukupnih 7., a na Poljoprivredi  sa 7 od ukupnih 10, potom uporedite dve godine za redom,  to je na Pravu 14, a Poljoprivredi 20 predmeta (kao 3 godine) i je li to isto?, i da li vi onda možete govoriti o prenosu 3 ispita, vidite li vi da ovi polažu 7 a ovi 4 ispita za upis sledeće godine, i da sledeće godine ovi na Pravu imaju 7(3 prenesena + 4 u novoj školskoj godini), a ovi na Poljoprivredi 10 (3 prenesena +7 u drugoj godini),

vidite li?

 

 

o poljoprivrednom fakultetu

 

Obzirom i na zahtjev poslodavaca čak u upravljanju traktorom potrebno je unutar  biljne proizvodnje:

-          izvesti tokom nastave edukativno sjetvu (pomno osmatranje sjemenog puta do polaganja u postelju), proračuni,...itd,

-          naučiti praktično rasuti đubrivo rasipačem po površini uz prikaz proračuna,

-          naučiti praktično vršiti zaštitna prskanja i sve do žetve, do određene granice se može razumijeti da je fakultet teoretski,

-          naučiti praktično vještački oprašivati,

-          proči kroz rad oruđem traktorom, jer nisu svi sa sela,

ovo da bi uistinu poučen došao na posao koji je danas kao san

kao da nigdje nema razumijevanja da upravo proizašli inžinjeri zahtjevaju u početku suvišak pažnje od starijih radnih kolega koji bi ih uputili u posao,

 

Sve u tehnologiji treba edukativno proči na polju,

šta če agronom samo u zatvorenom?

 

Plan i program ovog opšteg smjera bolji je i teži nego bilo koji pojedinačan bilo gdje u okruženju,  uvijek može bolje, obiđite im vebstrane

Dobro studirati širok profil, tek potom usmjeriti u određenu oblast mnogi cjene dobrim, jer mlad čovjek još je nezreo za ozbiljne odluke tipa usmjerenja,

 

Obzirom na potrebu specijalizacije opšteg smjera treba omogučiti to bez obzira na prosjek, nedopustivo je da čovjek svojim djelom ne čini sud svom životu, več tamo neki profesori koji čak nisu pri sebi,

 

Novopostali inženjer ogorčen na univerzitet (profesore, rektorat) po izlazu iz njega je još prinuđen braniti ga - braneći svoju diplomu i fakultet od drugih unaokolo koji omalovažavaju ovaj fakultet, a time i njih koji su završili, to je nepravedni mač dvooštren,...

 

 

ostalo

 

Da ima nepravednog puštanja, zato uđoh pruženog otvorenog indeksa da upiše je kao što to čini bez ispita, ...zbog nepravde možete ih juriti kao lišće vjetar, ima pravilo prvog i drugog obaranja na ispitu, potom omekšaju da se riješe posla, zato posle prvog pada treba učiti novi ispit, a prodr(man) nek misli da uči njegov, i tako se može 5 čak 6 ispita spremati odjednom i vrlo kratkoročno dati, morati misliti na sebe jer oni koji bi to trebali ne čine i još se čude,  ne može se sa neiskrenim imati posla i da ste svetinja loše prođete (istorijski uočljivo),... ako neko i vidi zidove, drugi se sablazni o rupetine same i uopšte u nepostojanju zida i pita ''zašto ako ih nema plafon se ne sruši i ne sravni sve'', uvidite milost, a i najpametniji, najstrožiji to ne vide, samo slijepo gledaju površinu, za suštinu oka nema,

Ništa kruto, već rastezljivo - variraljem do prilagodbe

Sve se može kad se hoće,

Plate prodrmana se studenta ne tiču,

Dio djela, s napomenom da svako prijašnje izdanje ne važi u novim uslovima, osim kao kamen spoticanja onim koji se sablazne o nj.

Mir ljudima dobre volje

 

Subota  7.12.2002

 

 

diposz@hotmail.com