|
Moji putopisi
Abdullah Bosnic
KRUSEVICA-DUBOSTICA-LUKAVAC
Krusevica je selo koje smjesteno ispod planine
Ratis i brda Repiste, Junuzovog brda (bunker) i Hasimovog
brda. Inace Ratis je staro doviste jos iz doba iz kraljevine
Bosne. Tu svoju funkciju doviste je sacuvalo do danasnjih
dana. Krusevica se granici sa selima i naseljima: Cage-Srebrenik,
Gnojnica, Dubostica, Mahala i Smoluca.
Krusevica ima 240 modernih kuca a podijeljena je na mahale:
Vrbici, Avdici, Masici, Kovacevici, Hadzici i Gornja Krusevica.
U ovim mahalama zive slijedece famelije: Hankici, Sadikovici,
Ibrahimovici, Arifovici, Musici, Kovacevici, Sabanovici,
Vrbici, Husejnovici, Masici, Pavsici, Sakici i Djogici.
Ovo je lijepo selo koje ima dobar geografski polozaj i sa
Ratisa se moze vidjeti i srebrenicka opcina i gracanicka
i sva sprecka dolina ukljucujuci dio Tuzle, jezero Modrac
i jos puno toga.
Krusevica danas ima cetverogodisnju osnovnu skolu, telefon,
asfalt, vodovod, 6 prodanica, vakufsku kucu, igraliste fudbalsko
i dzamiju.
Dzamija stara je bila stara preko 200 godina. Dzamija ima
drvenu munaru a cuveni hodza je ovdje je bio Mehmed ef. Masic.
O njemu ovdasnji ljudi govore sa ponosom i sve najbolje za
njegov trud u odgoju djece i sluzbovanju.
Ovdje je bilo dosta mujezina kao sto su: Ahmo Vrbic, Juso
Vrbic, Himzo Vrbic, Mujaga Vrbic i Ekrem Vrbic.
Hadzije: Husejn Hankic, Hasan Hankic, Jasim Hankic, Mehmed
Sabanovic i Sadikovic Djulaga.
Krusevica ima i nekoliko mezarja gdje se ukopavaju poslije
ovozemaljskog zivota. Mezarja su: Gornja Krusevica kod dzamije,
i vakufsko mezarje na pocetku sela iz pravca Dubostice.
Posebno Krusevica ima lijepe i ciste vode i izvore: Subasica
potok-izvor, Gnojcavica, Graoliste, Mehina voda dovedena
cijevima sa Ratisa, Njeverica, Ramiza Hankica bunar na basci,
Salke Sakica bunar na ulazu u Krusevicu, Krusevicki potok
(rijeka), Ahmin bunar, Fadilov bunar, cesma Hadzina voda
(hodze Omer ef. Masica) voda je izvedena cijevima na cestu
pored dzamije, gdje je podignuta cesma.
Na tim brdima i izmedju njih, smjestise se njive: Utrine,
Hasimovo brdo, Dinina voda, Duge njive, Kamesnice, Cerik,
Bukvik, Zigica njive, Kosa, Ratis, Brdeljac, Sume i Prisadi.
U Ovim njivama uspijeva i vocka i mivka i biljka svakojaka:
jabuke Dobrici, Elefalme, Sarenike, kruske Kanjuske, Secerke,
Petrovnjacke, Ulicke, Kuganjke, Dugulje, Takise, Jeribasme,
sljive, drijenjci, musmulje i oskoruse.
Od povrca najbolje uspijeva grah, krompir, paradajz, patlidzani
i druge povrtlarske kulture. Krusevica to moze sebi priustiti
zato sto imaju sve vrste plodne zemlje pogodne za svakojaku
sjetvu.
Od obicaja treba spomenuti sijela na kojima omladina i odrasli
se znaju poigrati prstena (prstendzije)- (kapanje) u toj
igri prsten se krije pod vunene debele carape ili pod fes.
Pored tih igara omladina se sakupljala u avlijama prilikom
ljustenja kukuruza ili komljenja kukuruza. Na tim sijelima
se iznosilo pred sijeldzije suhi sir, suhe sljive, jabuke,
peceni krompir ili orasi. Cuvene ljustilje i sijela su bila
kod hadzije Husejna Hankica.
Interesantni su obicaji prilikom zenidbe i udaje. U svatove
se islo po curu. Cura, dok je curovala je morala biti postena
i nije nikom pruzala niti ruku i nije se sa muskima pozdravljala.
U prosnju su isli otac od momka, amidza ili neko od blize
rodbine. Ta se prosnja, normalno najavljivala a na njoj su
momkovi rodjaci hvalili momka a mladini su hvalili mladu.
Kada je mlada bila isprosena poslije uobicajene ceremonije,
ona je ulazila u sobu i ogrtala svekra buduceg i amidzu kosuljom
i peskirom.
Jabuka je pak obicaj kada se po drugi put ide mladoj kada
je svadba zakazana, tada idu svati i caje.
U JABUCI moze biti od 5-50 svatova. Glavni svati (mladozenjina
najbliza rodbina ) se ogrcu kosuljom i peskirom a ostali
svati kosuljom. Ako se kod darivanja razlikuju svati isto
se razlikuju i kod placanja za te darove. Glavni prijatelj
placa te darove 200 maraka, kum djever 150 maraka a ostali
svati od 50-100 maraka.
Caje vicu ovako otprilike: " Hej, hej masala, ozenio
se taj i taj".
Zvonilo se zvonom a seoske salljivdzije bi govorili: »Nemoj
zvoniti ionako ce u selu sutra zvoniti".
Osoba koja je vikala, zavla ce CAJO.
Krusevljani su dobri majstori, kako za kuce, tako i ostale
zanate. Dzemo Djogic je pravio kuce kao i Sakic Osman, Sakic
Adil i Sulejman Arifovic i to po sistemu »kljuc u ruke«.
Zemljane furune i to one sa keramickim soljama je pravio
hadzija Husejn Hankic.
Lijepe i upotrebljive septe je znao praviti: Memis Music,
Sahbaz Hankic i Salko Sakic.
Za drvena kola, teljige i jarmove je bio majstor Dzemo Djogic.
Brico je bio Salko Sakic i Sakic Nuraga.
Na sargiji je dobro svirao Sakic Aljo, Hankic Mustafa i Sakic
Hazim.
Violinu je je dobro svirao Kovacevic Aljo i Vrbic Ees.
Na friuli su svirali plaho lijepo: Refik Music, Ismet Ibrisimovic
i Kadro Hankic dok Rasim umije svirati haman sve instrumente.
Strave je saljevala Hasima Hankic.
Za bitne podatke u ovom tekstu se zahvaljujem Ramizu Hankicu
iz Krusevice koji zivi i radi u Velenju-Slovenija.
Vesselam!
copyrights©abdullahovaavlija
|
