Moji putopisi

Abdullah Bosnic

GNJILAVAC KOD CAZINA

Gnjilavac ima oko 500 lijepih kuca. Mnoge od njih su stare i preko 100 godina a nekima mogu pozavidjeti najprobirljiviji modernisti na savremenim arhitektonskim ukusima i rjesenjima.
Helem nejse, Gnjilavac granici sa :Stijenom, Tatarevicima, Akmadzicima, Klicicima i Puskarima.
Mahale se : Topici, Durici, Delalici i Porobici.
U tim stisnutim i lijepim mahalama zive slijedece famelije: Topici, Durici, Delalici, Porobici, Klicici, Akmadzici, Ikanovici, Omanovici, Salkici i Tatarevici.

Ovo prigradsko naselje ipak ne moze bez poljoprivrede i sumarstva. Tako gnjilavcani idu u svoje njive: Liskovac, Alinu baru, Rahmane, Krcevinu, Orahov do, Krejin brig i Kucista pa tamo siju kukuruz, psenicu i cuveni krompir a zemlju obradjuju traktorima i masinama. U tim njivama gdje ne mogu tvrdu zemlju preorati njihovi konji, to rade njihovi savremeni traktori a tamo u brdu gdje zakaze traktor, tamo idu njihovi jaki konji. Neki gnjilavcani uzgajaju ovce i od toga lijepo zive a u svakoj avliji moze se cuti kokodakanje kokosi i mukanje krava iz gnjilavackih velikih stala . To je znak da ovaj narod zdravo zivi i da jede zdravu hranu. Ovdje su ljudi dugovjecni
Gnjilavac ima vodovod vec cetrvtu deceniju a ima i izvor zdrave vode, Kuciste.
Svojim polozajem ovom selu mogu pozavidjeti mnogi na rodovitoscu zemlje i geografskom polozaju jer ovdje uspijeva: sljiva, jabuka, kruska, bostan. Od ostalih kultura uspijeva i razno povrce i sve sto je potrebno ovim valjanim ljudima.
Dzamija obvdasnja ima dug vijek trajanja i opstoja. k Sariji ljudi kazu da je napravljena za vrijeme turaka i to od drveta kao i mnoge druge dzamije po nasoj drzavi Bosni i Hercegovini.
Iz te dzamije kroz mejtef i vjeronauku su izasli mnogi pametni ljudi od politike, vjere i ekonomije. Neki su se drzali naucenog i zivjeli po tim pravilima a neki nisu, bas kao i u drugim krajevima.
Svjedoci smo nicanja nove dzamije koja se pravi nedaleko od stare, kazu da ce biti najveca u cijeloj krajini a neki govore i u cijeloj nasoj drzavi. Kroz staru dzamiju kao imai su prosli mnogi kao: Muhamed ef., Asim ef. Mulalic, u Sturlici itd.
Hadzije; Redzep Porobic.
Ovdje su poznati i mnogi majstori i zanatlije kao: zidar Redzep Porobic, mehanicar Redzep, kovac Sacir Doric, koji je uspjesno klepo sikire i kose i motike otkivo.
Od obicaja treba spomenuti: perusanje, komusanje a od korisnih obicaja skupno kopanje kukuruza , iskopavanje krompira i takmicenje u kosevini po sistemu danas kod mene sutra kod tebe.
Na kraju zasto ne spomenuti i jos sivu zenu koja saljeva strahe (strave) u Gnjilavcu i okolini, to je Tatrevic Fate iz Gnjilavca.
Nazalost ima i ovdje nesto sto nije bas lijepo vidjeti ni cuti, naime i ovdje jos uvijek ima one podjele na "nase i njihove".

Gnjilavac je pravo turisticko mjesto, ko nije bio neka sto prije posjeti ovaj zivopisni kraj.

Za informacije se zahvaljujem Topic Safetu iz Gnjilavca koji zivi i rad u Velenju-Slovenija.

Vesselam!

copyrights©abdullahovaavlija.8m.net