Site hosted by Angelfire.com: Build your free website today!

 

Slika 14. Integracija MTX-a u stacionarnu telekomunikacijsku mrežu Hrvatske. Prikazan je i roaming promet s Republikom Slovenijom (nisu ucrtane sve instalirane bazne stanice).

 

MTX centrala u Zagreb povezana je na nacionalnoj razini (PSTN) sa tranzitnim centralama u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, te s internacionalnom centralom u Zagrebu, za obavljanje međunarodnog telefonskog prometa.

Teritorij RH-e pokriven je u potpunosti s trenutačno instaliranih 247 baznih stanica, tj. s 3793 radiokanala.

 

Usluge

CIJENE ZA MOBITEL PRETPLATNIKE U SLOVENIJI, formirane su od:

- Pon-pet. 7.00-19.00 h
- u ostalo vrijeme i praznicima

POZIVI IZ SLOVENIJE PREMA HRVATSKOJ formirani su od:

- Pon-pet. 7.00-19.00 h
- u ostalo vrijeme i praznicima

VAŽNI BROJEVI:

HITNI POZIVI (bez naplate):

112 - svi hitni pozivi
92 - Policija
93 - Vatrogasci
94 - Hitna pomoć

PRETPLATNIČKI SERVIS:

unutar Slovenije: 777
iz fiksne mreže: 0609 777
izvan Slovenije: + 386 609 777 ili + 386 61 17 22 255

MOBITEL pretplatnicima se na sve navedene cijene naplaćuje 15% za uslugu međunarodnog roaminga.

Dodatne usluge MOBITEL mreže

Promjene na zahtjev pretplatnika

Promjena postojećeg pozivnog broja, po broju

 

Isključenje na zahtjev (blokiranje priključka za odlazne i dolazne pozive - potpuno blokiranje), po priključku

 

Ponovno uključenje privremeno isključenog broja na zahtjev pretplatnika

 

Dodatno unošenje u telefonski imenik, jednokratno

 

Tajni broj, jednokratno

 

Prijenos pretplatničkog odnosa uz promjenu imena u naslovu pretplatnika

 

Zamjena pretplatničke terminalne opreme (troškove nabavke ili najma uređaja plaća pretplatnik)

 

Ispostavljanje računa sa specifikacijom, mjesečno

 

Ostale dodatne usluge

· dodjela kategorije
 
· preusmjeravanje prema brojevima u vlastitoj pokretnoj mreži
 
· preusmjeravanje prema brojevima u hrvatskim mrežama
 
· preusmjeravanje prema inozemstvu
(troškovi preusmjeravanja veze obračunavaju se pretplatniku koji ugovori uslugu)
 

Blokiranje

 
· svih odlaznih poziva, mjesečno
 
· svih odlaznih poziva ili samo neke zone u međunarodnom prometu, mjesečno
 
· svih dolaznih poziva, mjesečno
 
· svih dolaznih "roaming" poziva, mjesečno
 

Konferencijska veza i povratni upit (do tri sudionika), mjesečno

 

Poziv na čekanju, mjesečno

 

"Ne smetaj", mjesečno

 

Mogućnost slanja podataka i faksimila, mjesečno

 

Usluga štednje baterije (samo za mobilne stanice klase 450i)

 

Usluga zaštite od zloupotrebe (dvojni broj)

 

Hvatanje zlonamjernih poziva u vremenu od 10 dana (samo na zahtjev nadležnog suda)

 

Pretplatnički broj po izboru, jednokratno

 

Ponovno uključenje isključenog zbog neplaćanja, jednokratno

 

Troškovi opomene, jednokratno

 

Prijepis računa, jednokratno

 

Paket dodatnih usluga: Konferencijska veza i povratni upit, "ne smetaj", poziv na čekanju

 

Zabrana slanja vlastitog broja, mjesečno

 

OSTVARIVANJE POZIVA

Pozivni broj u Mobitel mrežu je 099.

Za pozive iz FIKSNE ili MOBILNE ili CRONET mreže u Mobitel mrežu potrebno je birati svih devet znamenki.

Za pozive iz inozemstva (bilo iz fiksne bilo iz mobilne mreže) u Mobitel mrežu potrebno je birati

00 385 99 PRETPLATNIČKI BROJ

Za pozive iz Mobitel mreže u tuzemnu mrežu potrebno je prije pretplatničkog broja birati pozivni županijski broj.

Za pozive iz CRONET mreže u Mobitel mrežu potrebno je birati

099 PRETPLATNIČKI BROJ

Za pozive iz Mobitel mreže u inozemstvo (bilo u fiksnu, bilo u mobilnu mrežu) potrebno je birati

00 POZIVNI BROJ ZEMLJE POZIVNI BROJ GRADA (ODNOSNO POZIVNI BROJ MOBILNE MREŽE) TE PRETPLATNIČKI BROJ.

 

 

MTX - telefonska centrala za posredovanje radiomobilnog prometa

To je procesorski upravljana digitalna telefonska centrala sustava AXE 10, opremljena podsustavom za radiomobilnu telefoniju MTS (Mobile Telephony Subsystem) i pridruženim hardverom. Ovaj podsustav jedina je razlika od ostalih sustava AXE 10, jer je građen tako da mora sadržavati veliku količinu dinamičkih podataka o mobilnim pretplatnicima, a njihova pokretljivost to i traži (vidi sliku 15).

Slika 15. Osnovni blok dijagram MTX centrale

 

Kako MTX mora stalno biti ažurirana podacima o lokaciji mobilnog pretplatnika (stanice), u mobilnoj telefoniji generira se dodatni promet čak i onda kada pretplatnici ne pozivaju. Prijenosni dio ovog hardvera je analogni. Podsustavom za vodove i signalizaciju, TSS (Trunk and Signalling Subsystem) spojena je na magistralni telekomunikacijski čvor Hrvatske. Ovdje se podrazumijeva i spajanje na internacionalnu centralu Zagreb, jer angažirana funkcija "roaming" to zahtijeva zbog spomenute prometne uloge. Ovaj podsustav ima funkciju potpunog signalizacijskog sučelja prema fiksnoj mreži. Druga mu je važna funkcija nadzor nad stanjem vodova prema drugim komutacijskim centrima na koje je MTX vezana. GSS (Group Switching Subsystem) je digitalni komutacijski stupanj koji funkcionira na načelu vrijeme-prostor-vrijeme komutacijskog polja. On predstavlja sustav s potpunom dostupnošću. MTS (Mobile Telephone Subsystem) objedinjuje sučelje prema baznim stanicama i od njih s osnovnom funkcijom za upravljanje signalizacijom (u oba smjera), i prema baznim stanicama i prema pretplatničkim mobilnim stanicama. Ova funkcija sadrži elemente potrebne za ažuriranje pokretljivosti mobilnih pretplatnika, kao i njihovu lokaciju. CCS (Common Channel signalling Subsystem) još ovoga trenutka nije u funkciji u MTX centrali Zagreb, ali je u tijeku njegova implementacija.

Ovo je podsustav za signalizaciju No.7 (Blue Book), a na MTX Zagreb je uveden isključivo zbog povezivanja s telekomunikacijskim čvorištima u Hrvatskoj, ali i za izravno povezivanje s MTX-om u Republici Sloveniji, te će na ovaj način moći obavljati internacionalni roaming mobilni promet potpuno neovisno o fiksnoj telefonskoj mreži. Sustav baznih stanica je baziran na 8-kanalnim jedinicama, gdje jedan kanal, bilo koji od prometnih, TC (Traffic Channel), služi kao pozivajući kanal CC (Calling Channel), a drugi, koji je fiksni i nema svoj primopredajnik, je kanal za nadzor bazne stanice i prijenos podataka jedino na relaciji BS-MTX, i obrnuto.

 

Osnovni prikaz rada MTX centrale Zagreb

Ovdje će biti opisano odvijanje radiomobilnog telefonskog prometa u realnoj situaciji. Oznaka MTX (H) odnosi se na MTX centralu Zagreb, dok oznaka MTX (V) predstavlja MTX centralu Ljubljana. Kada se MS nalazi unutar područja posluživanja vlastite MTX, odmah po uspostavljanju veze, kao i u tijeku odvijanja razgovora, obavlja se kontinuirano mjerenje odnosa signal/šum za prometni kanal po kojem se veza trenutno odvija. Nepovoljan odnos rezultira nalogom iz MTX (H) okolnim BS da za dotičnu MS izvrše mjerenje jačine signala. Paralelno, uz gornji proces, obavlja se i ažuriranje prometnog područja (TA), ukoliko je to potrebno, u MTX (H), tako da MS prepoznaje drugu frekvenciju pozivajućeg kanala (Calling Channel) u novom TA. MS inicira trenutno ažuriranje MTX (H) o promjeni TA. Spomenute akcije odvijaju se potpuno neosjetno za radiomobilnog pretplatnika. U mobilnoj radiotelefoniji naziv za ovo prebacivanje je "Switching of Call in Progress", za onaj slučaj kada na području neke zemljopisne cjeline postoji samo jedna MTX. Za drugi slučaj (postojanje dviju ili više MTX) nešto precizniji naziv za ove akcije je prebacivanje veze unutar MTX-a.

Međutim, radiomobilni pretplatnik može se iz položaja B naći i u položaju C, tj. na području pokrivanja BS koja se nalazi na području posluživanja druge (posjećene) MTX.

Gore opisana funkcija kontinuiranog mjerenja odnosa signal/šum se nastavlja, u MTX (H), dok svi rezultati sa svih susjednih BS ne budu nezadovoljavajući. Tada, temeljem zadnje ažurirane vrijednosti o TA za dotičnu MS, MTX (H) odlučuje kojoj surađujućoj MTX (V) će uputiti zahtjev za mjerenjem jačine signala, a za specificirani MS broj. MTX (V) odabire BS i prometni kanal, a rezultat toga je obavijest MTX (H) o bazi prihvaćanja radiomobilnog poziva. Nakon toga MTX (H) oslobađa dotični prometni kanal, a veza se preusmjerava između MTX (H) - MTX (V) - BS (V) - MS. Ovog trenutka govori se o uspostavljenoj funkciji roaming, a opisane akcije nazivaju se prebacivanje veze između različitih MTX centrala (Inter-exchange Hand over). Ova funkcija potpuno je neosjetna za mobilnog pretplatnika, s tim da pretplatnik ima indikator države na svojoj MT kombinaciji, kao i mogućnost izbora, želi li da bude tarifiran prema tarifi zemlje koju mu ukazuje indikator ili ne. U slučaju negativnog odgovora (s tipkovnice MT kombinacije), obavlja se skaniranje okolnih BS, u susjednoj državi, a koje mogu na sebe vezati dotičnog pretplatnika. Ukoliko takvih BS nema, ili je odnos signal/šum preslab, indikator ostaje na području države na kojoj se MS trenutno nalazi, a pretplatniku ostaje izbor hoće li obaviti poziv ili ne.

 

MTX-Tarifiranje i obrada tarifnih podataka (Billing)

Slika 16. Prikaz organizacije biling centra na MTX centrali

 

MTX Zagreb ima unutar podsustava za tarifiranje CHS (Charging Subsystem) angažiranu funkciju toll ticketing, TT. Svi tarifni podaci o svakoj uspostavljenoj vezi bilježe se na magnetsku vrpcu unutar izlazno/ulaznog podsustava (nema elektroničkog brojača impulsa). Tarifni podaci, između ostalog, sadrže: pozivajući pretplatnički broj (A - broj), pozvani broj (B - broj), datum i vrijeme početka razgovora, dužinu razgovora koji će se tarifirati, tarifnu klasu poziva, odlazni smjer i dolazni smjer. Na MTX centrali Zagreb također se obrađuju off-line tarifni podaci.

Ovakav način obrade tarifnih podataka predstavlja decentralizirani model centra za obradu tarifnih podataka - takozvani (decentralizirani biling).

Osobno računalo je opremljeno mrežnom karticom X.25, tako da je moguće izravno očitavanje, iz MTX-a, tarifnih zapisa na osobnom računalu. Osim ovoga, osobno računalo opremljeno je i čitačem magnetske vrpce koja se nakon skidanja s I/O jedinice prenese do čitača, prepiše na disk računala, arhivira i zatim obrađuje. Nakon završene obrade podaci se šalju u Odsjek za obračun i kontrolu prihoda. Ovi podaci se sastoje od onih informacija koje su prijeko potrebne za finalni ispis računa pretplatnicima, dok se arhiviranje kompletno svih poziva obavlja na MTX centrali Zagreb. Svaki pretplatnik može svakog mjeseca uz račun dobiti i kompletan ispis svih ostvarenih poziva (biling) i to adekvatno svjetskim standardima.

Funkcija Toll Ticketing predstavlja savršenu tarifno - statističku metodu unutar podsustava za tarifiranje CHS. Ukoliko se obrada magnetske vrpce obavlja na računalu, može se dobiti čitav niz vrlo preciznih prometnih pokazatelja i statistika. Na prvom mjestu vrijedi istaknuti veoma preciznu dnevnu dinamiku polaznog radiomobilnog prometa na MTX. Sa strane HT-a značajan je čitav niz pokazatelja, kao što su minute i impulsi, unutar kojih je opet važno imati podatke o ostvarenim nacionalnim i međunarodnim minutama i impulsima, kao i njihovu raspodjelu po međunarodnim tarifnim zonama.

Gledamo li od samog početka eksploatacije MTX centrale Zagreb, od 1991. godine naovamo, možemo primijetiti da je trend porasta broja novih korisnika NMT mreže konstantan, i da je rastao po mjesečnoj stopi od 700 do 900 novih pretplatnika mjesečno. No, ne smije se zaboraviti na početnu cijenu mobilnog uređaja i priključka koja je tada bila oko sedam puta veća od današnje cijene. Doda li se gornjim navodima podatak da je trenutačna cijena za instaliranje fiksnog priključka jednaka cijeni mobilnog priključka, lako se može pretpostaviti dodatna preorijentacija interesa budućih zasnivača telefonskih ugovora na mobilnu telefoniju, tim više što je realizacija ugovora svedena na jedan dan čekanja poslije uplate.

Sljedeći parametar koji može biti dosta znakovit prigodom projektiranja MTX kapaciteta i povezivanja s PSTN je razdioba polaznih minuta na međunarodne, nacionalne (pozivi u fiksnu nacionalnu mrežu) i mobilne (pozivi prema drugim mobilnim pretplatnicima). Vidi sliku 17.

Slika 17. Raspodjela polaznog prometa prema vrsti poziva

 

Od dnevnih statistika vrijedna je i ona o broju mobilnih pretplatnika koji su ostvarili barem jedan poziv, o dnevnom prometu po baznim stanicama kao i izračunavanje vršnog prometnog sata PBH (Peak Busy Hour).

 

Planiranje i budući kapaciteti MTX Zagreb

 

MTX centrala Zagreb uvedena je u eksploataciju početkom 1991. godine. Međutim, oprema za ovu centralu nabavljena je 1986. godine s osnovnom namjenom da MTX bude u eksploataciji za "Univerzijadu 1987." Ovaj podatak ilustrira jedan tehnološki trenutak, a to je za pojmove vezane uz razvoj telekomunikacijskih tehnologija u svijetu sada već i zastarjelost na polju mobilnih komunikacija. U hrvatskoj telekomunikacijskoj mreži već je petnaestak godina u radu komutacijski sustav AXE 1O, a i MTX je dio ovog sustava.

Kako je AXE 1O sustav prerastao već sada u vodeću svjetsku makrokoncepciju na području telekomunikacija, a svojom modularnošču, unutrašnjom strukturom i fleksibilnošću omogućuje uvođenje novih funkcija i službi, to je razumljivo i opredjeljenje HT-a da u postojećoj MTX centrali Zagreb izvrši zamjenu aplikacije, podižući je na najvišu trenutno moguću razinu NMT standarda. Glavni razlozi za ovakvu promjenu aplikacije su:

-povećanje kapaciteta

-uvođenje novih funkcija za poboljšanje rada cjelokupne

radiomobilne mreže

-poboljšanje kvalitete usluga za sve korisnike mobilne mreže Hrvatske

-dovođenje sustava za komutiranje na istu funkcijsku razinu s ostalim europskim sustavima mobilne telefonije

- olakšan rad i manji troškovi nadzora i održavanja.

Zamjena aplikacijskog sustava uključuje potpunu zamjenu sustava za upravljanje (APZ) kao i podsustava za ulazno/izlaznu komunikaciju (IOS). Obavljanje te zamjene povjereno je tvrtci Ericsson-Nikola Tesla.

Promjenom aplikacija MTX centrala Zagreb postaje centrala najviše tehnološke razine NMT standarda (tzv. faza NMT 65), s najnovijim centralnim procesorom APZ 212 11, novim podsustavom IOS-a opremljenim IOG11B, podsustavom za signalizaciju po zajedničkom kanalu No.7, sa 66O novih digitalnih prijenosnika za vezu prema baznim stanicama, s mogućnošću dodatnih proširenja.

 

DIGITALNI - CRONET 098

 

Tablica 5. -Neke karakteristične komparativne veličine GSM sustava.

Elementi komparacije

G S M sustavi

   

Frekvencijski opseg

890 - 960 MHz (Ovaj band je standard za sve potpisnice MoU)

Broj radiokanala

992

Širina jednog kanala

25 kHz

Duplex razdvajanje

45 MHz

Domet pokrivanja BS (promjer)

2 - 18 km

Max. snaga BS (transmiter)

25 W

Snaga mobilne stanice (MS):

- maksimalna

- srednja

- mala

 

6,0 W

1,0 W

0,1 W

Kvaliteta govorne veze

bolja

Veza prema PSTN (Public Switches Telephone Network) (javna telefonska mreža)

CCITT No.7 (Blue Book)

Roaming (slobodno kretanje pretplatnika i u druge države)

Potpuno automatsko (uspostavljeno sa više od 20 država)

 

Digitalizacija osigurava povećanje kapaciteta sustava na dva načina. Prvi način je smanjenje frekvencijskog pojasa za svaki kanal, što rezultira većim brojem kanala u raspoloživom frekvencijskom spektru, a drugi način je primjena višestrukog pristupa je na bazi vremenske raspodjele (TDMA - multipleksiranje) gdje se prenosi više kanala na jednoj nosećoj frekvenciji.

Uz to, digitalna tehnika osigurava visoki stupanj kvalitete, sigurnosti i automatizacije sustava. Digitalni prijenos osigurava kvalitetu veze približno jednaku onoj u fiksnoj telefoniji, a digitalno kodiranje govora kakvo je primjenjeno u GSM sustavu i onemogućava bilo kakvu mogućnost prisluškivanja razgovora.

 

Ćelijsko planiranje

Grad Zagreb kao gospodarsko i upravno političko središte jedan od prometnog najkompleksnijih i najzahtjevnijih područja u državi. U njemu se koncentrira gotovo 50 % korisnika usluga pokretnih komunikacija zbog čega je potrebno na drukčiji način pristupiti planiranju i dimenzioniranju GSM mreže. U skladu s tim u Zagrebu će se uskoro primijeniti novi način planiranja koji do sada nije bio primijenjen u CRONET sustavu - hijerahijska struktura ćelija sa implementarnim tzv. frequency hoppingom. Uz takav pristup izradi frekvencijskog plana planira se i izrada mikro-ćelijskog plana sa više od 50 lokacija, te 80.-tak lokacija na razini makro-plana. Još jedan aspekt koji valja uzeti u obzir pri planiranju mreže u velikim gradovima, a tako i u Zagrebu jest kretanje i koncentracija GSM pretplatnika. Što se više približavamo gradskim središtima, veća je i koncentracija pretplatnika, a samim time planiranje i projektiranje mreže teže je i zahtjevnije. Lokacije su sve bliže jedna drugoj, te prioritetnim postaje pitanje ostvarivanja prometa po četvornom kilometru, u Zagrebu broj Erlanga po četvornom kilometru. Naravno, uz potrebnu kvalitetu i dopuštene prometne gubitke. Nakon ćelijskog planiranja kreće se sa podizanjem kvalitete mreže i optimiziranjem svih logičkih procedura koje se u njoj odvijaju. Kada se govori o optimiziranju mreže, treba naglasiti da će se upravo tom poslu tijekom sljedeće godine pridati najveća važnost, ne samo u Zagrebu već u cijeloj državi. Voditi će se nove softverske mogućnosti, a to znači da će se GSM usluga pružati na kvalitetnoj, višoj razini.

Jedan od osobito važnih zadataka grupe za planiranje i optimizaciju je praćenje i analiziranje suvremenih dostignuća u sustavima pokretnih komunikacija. Jedino se na takav način može osigurati izvjesna budučnost hrvatskih telekomunikacija i njihova integracija sa svjetskim komunikacijskim sustavima, posebno u području pokretne radio telefonije. Jedan od svjetskih sustava je DCS sustav pokretnih komunikacija u novije vrijeme uvriježenog naziva GSM 1800. GSM 1800 je razina gotovo istog standarda kao GSM 900 od kojeg se razlikuju po daleko većem kapacitativnom potencijalu, dvostruko višem frekvencijskom području, te većem broju raspoloživih frekvencijskih nositelja - kanala.

Ovaj sustav uveden je u zemljama koje imaju velike potrebe za dodatnom kapacitivnom raspoloživošću, posebno u visoko razvijenim urbanim sredinama. Prelazak na GSM 1800, ukoliko to bude potrebno, neće biti problematičan jer kod nas već postoje svi tehnički preduvjeti za to. Prate se zbivanja na globalnoj telekomunikacijskoj sceni, na koju će za nekoliko godina stupiti UMTS (Universal Mobile Telefon System) treća generacija pokretne telefonije, standard koji će objediniti sve postojeće u jedan jedinstven.

U svakom je poslu pa tako i u implementaciji GSM mreži najvažnije uspostaviti čvrste temelje. Upravo tu ulogu planiranja i izgradnje, koja je nedvojbeno jedna od najznačajnijih u realizaciji cijelokupnog projekta implementaciji GSM-mreže u hrvatski telekomunikacijski sustav, ima grupa za planiranje i optimizaciju, koja djeluje u okviru sektora pokretnih komunikacija. Pračenjem i analiziranjem suvremenih dostignuća u različitim sustavima pokretnih komunikacija (NMT, GSM, CDMA, Paging, DCS-GSM 1800, UMTS....), te stjecanjem praktičnih iskustava tijekom izgradnje hrvatskih sustava pokretne radiofonije (Mobitel, Cronet).

Ova je grupa dostigla visoko stručnu raznu na kojoj može odgovoriti na sve komunikacijske zahtjeve današnjice ali i na zahtjeve doba još suvremenijih komunikacija. Ukratko rečeno, zadaci grupe za planiranje i optimizaciju, najvažniji su korak na putu od ideje GSM-a do njezina oživotvorenja pretočenog sada kroz stotinu tisuća aktivnih GSM uređaja u rukama zadovoljnih korisnika.

 

Faze planiranja i izgradnje

Planiranje je osnova svega, o njegovoj uspješnosti ovisi i uspješnost i izgradnje,uspješnost cijelokupnog projekta implementacije GSM sustava. Sustav je podijeljen u 8 ključnih faza kroz koje prolazi svaka osnovna postaja GSM mreže na svom putu od ideje do izgradnje, te naravno eksplotacije.

a) Plan izgradnje

-obilazak lokacije, izrada plana, izgradnja po telekomunikacijskim centrima i prikupljanje podataka, lokacija, vrsta opreme (tip kabineta), antenski sustav (tip, visine i mehanički nagib antene), potrebe za prijenosom, napajanjem i prostorom.

 

b) Obavijest o planu izgradnje

-o svim planiranim aktivnostima izvješćuje se nadležni sektor u direkciji telekomunikacija, te kordinator određenog TK-centra, utvrđuju se potrebe za uređajima prijenosa i napajanja te prostorne potrebe za antenskim nosačima i stupovima.

 

c) Izrada projekta radijskog djela mreže

- na osnovi izvješća izrađuje se postavni plan u skladu s tehničkim podlogama (koji treba dobiti suglasnost planera)

- u suradnji s kolegama iz TK centra utvrđuje se potrebna duljina kabela, te količina i vrsta učvrsnice montažnog pribora

- izrada projektne dokumentacije

 

d) Izdavanje radnih naloga

 

e) Pripremanje radova

- prikupljanje potrebne dokumentacije

- kontrola naloga za izdavanje opreme

- planiranje izvođenja radova u skladu s utvrđenim rokom izgradnje

-utvrđivanje potrebe za radnim osobljem

 

f) Uvođenje radova

- radovi se izvode u skladu s tehničkom dokumentacijom, dinamikom i raspoloživim brojem radnog ososblja

 

g) Kontrola kvalitete mjerenja

- kontrola kvalitete opreme osnovnih postaja

- kontrola kvalitete izvođenja radova

- mjerenje

 

h) Predaja objekta na održavanje

Prema najnovijem je planu predviđena izgradnja kojom će CRONET sustav ostvariti kapacitet za oko pola miljona korisnika. Veći je dio toga plana već realiziran (završeni su poslovi u priobalnim telekomunikacijskim centrima), a u idućih će 6 mjeseci radovi biti završeni i u kontinentalnom dijelu zemlje, čime će biti zaokružena realizacija ugovora zaključenog sa Siemensom o isporuci GSM opreme - 10/98.

Do sada su postupkom izgradnje bile obuhvaćene 554 osnovne postaje ili drugačije rečeno, ostalo nam je više od 84 % populacijske te više od 60 % teritorijalne pokrivenosti naše zemlje. Kada se zadovolji prostorno kapacitivno projektiranje, tj. kada se osigura željena pokrivenost signalom, kreće se u tzv. logičko projektiranje (optimizacija) u okviru kojeg se, optimiranjem velikog broja parametara u bazama podataka za BSC i MSC povećava kvaliteta funkcionalnosti GSM sustava, te se u implementiranje novih softverskih mogućnosti podiže sveukupna kvaliteta sustava, što je s korisničkog komunikacijskog aspekta nezaobilazan segment u izgradnji mreže. Dakle mora se voditi računa ne samo o ekonomskoj isplativosti pokrivanja tih područja već i o interesima RH i svih njezinih građana.

Grupa za planiranje i optimizaciju HT-a raspolaže sa suvremenim mjernim instrumentarijem s pomoću kojeg je moguće izmjeriti ne samo razinu GSM signala (tzv. RXLEV) i pripadajuće gubitke u prijenosu, (broj izgubljenih bita na 100 prenesenih bita - tzv. RXQUAL) već i kvalitetu prenesenog signala na audio platformi sa stajališta korisnika koji osjeti bolju ili slabiju kvalitetu govora, uz određene popratne efekte - efekt preslušavanja, jeka, efekt maskiranja i sl.

Analiza mjerenja, čiji se rezultati prikupljaju mjernim vozilom, te na svim bitnim sučeljima u GSM sustavu kao što su Um, Abis, Asup, tj. na OMC-u, BSC-u i MSC-u vrši se korekcija parametara za BSC i MSC (uključujući i korekciju frekvencijskog plana sa obzirom na rezultate mjerenja C/I i C/A, to jest susjedno kanalnih i istokanalnih interferencija) te se na taj način eksplotacija sustava približava svom optimumu bez dodatnih hardverskih investicija. Na taj se način podiže i uspješnost uspostave veze od pokretnog radio telefona i prema njemu (tzv. MOC i MTC rasterećuje se zagušenje pojedinog područja, podiže se uspješnost prebacivanje veze sa ćelije na ćeliju tz. Hand over procedura).

 

Usluge

 

Kako pozivati druge pretplatnike s CRONET GSM uređaja

fiksna mreža

POZIVNI BROJ ŽUPANIJE PRETPLATNIČKI BROJ

CRONET 098 mreža

0 9 8 PRETPLATNIČKI BROJ

MOBITEL 099 mreža

0 9 9 PRETPLATNIČKI BROJ

hitna pomoć

94

policija

92

Vatrogasci

93

pomoć na cesti

987

služba informacija

988, 989

CRONET pretplatnički servis

9120, 0800 88 11 (besplatni)

Važno: U mreži drugog operatora ponašate se kao pretplatnik te mreže. Zbog toga za pozive unutar države u kojoj se trenutno nalazite nije potrebno birati međunarodni predbroj, već samo predbroj grada, odnosno mreže u koju želite zvati, te pretplatnički broj.

strana fiksna mreža

POZIVNI BROJ GRADA PRETPLATNIČKI BROJ

međunarodni pozivi

00 POZIVNI BROJ DRŽAVE POZIVNI BROJ GRADA ILI MREŽE BEZ “0” PRETPLATNIČKI BROJ

CRONET 098 mreža

0 0 3 8 5 9 8 PRETPLATNIČKI BROJ

CRONET PRETPLATNIČKI SERVIS

0 0 3 8 5 9 1 2 0

Kada se nalazite u Hrvatskoj...

Broj

Naziv

Cijena kn/min.

1.

l. zona

 

2.

l.A zona

 

3.

ll. zona

 

4.

lll. zona

 

5.

lV. zona

 

6.

V. zona

 

7.

Inmarsat

 

Kada se nalazite u drugoj državi...

Cjenik za dolazne pozive iz Hrvatske:

Broj

Naziv

Cijena kn/min.

1.

l. zona

 

2.

ll. zona

 

3.

lll. zona

 

4.

lV. zona

 

5.

V. zona

 

Primjer: Nalazite se u Švicarskoj i gost ste u mreži njihovog operatora - Swiss Telecoma.

Primjer: Nalazite se u Njemačkoj, Vaš poslovni kolega je u Švedskoj.

U slučaju da ga pozivate na njegov CRONET uređaj, Vi snosite trošak njemačke međunarodne cijene razgovora prema Hrvatskoj. Na to će Vam HT zaračunati 25% za svoje troškove.

Dio cijene međunarodnog razgovora od Hrvatske do Švedske prema cjeniku HT-a za lll. tarifnu zonu, kojoj Švedska pripada, iznosi 3,85 kn/min. Ta svota ide na račun Vašeg poslovnog partnera.

Roaming

Međunarodni roaming je pojam koji označava mogućnost slobodnog kretanja te primanja poziva s vlastitog aparata (ili unajmljenog ili posuđenog aparata s umetnutom vlastitom karticom), izvan granica matične mreže.

Operator, HT, omogućit će upotrebu CRONET KARTICE unutar GSM mreža diljem svijeta s operatorima s kojima će HT sklopiti ugovore o međunarodnom roamingu.

HT pravodobno obavještava o zemljama u kojima je moguće koristiti se CRONET karticom.

Svi troškovi obračunat će Vam se na Vaš račun u Hrvatskoj.

Operatori s kojima je do sada uspostavljen roaming i cijene njihovih usluga.

 

 

 

Roaming partneri

Country Operator Commercial

 

Albania

AMC

N

Andora

STA

Y

Australia

Telstra

Y

Australia

Vodafon Pty Ltd

Y

Australia

Optus

Y

Austria

Mobilkom

Y

Austria

max. mobil

Y

Austria

Connect Austria

Y

Azerbaijan

Azercell

Y

Bahrain

Batelco

Y

Belgium

Belgacom Mobile

Y

Belgium

Mobistar

Y

Bulgaria

Mobitel

Y

Cyprus

CYTA

Y

Cyzec Republic

Radiomobil

Y

Cyzec Republic

EuroTel

Y

Denmark

Tele Denmark Mobil

Y

Denmark

Sonofon

Y

Denmark

Mobilix

Y

Denmark

Telia AS Denmark

N

Estonia

EMT

Y

Estonia

Radijolinija Eesti AS

Y

Estonia

Ritabell

Y

Finland

Telecom Finland

Y

Finland

Oy radiolinija AB

Y

France

SFR

Y

France

France Telecom

Y

France

Bouygues Telecom

Y

Germany

DeTeMobil D1

Y

Germany

Manne Mobilfunk

Y

Germany

E-plus

Y

Gilbratar

Gibtel

Y

Great Britain

Vodafone

Y

Great Britain

Cellnet

Y

Great Britain

Orange

Y

Greece

Stet Hellas

Y

Greece

Panafon

Y

Greece

Cosmote

N

Hong Kong

HKT CSL

N

Hong Kong

Hutchison

Y

Hungary

Westel 900

Y

Hungary

Panon GSM

Y

Iceland

Landssiminn

Y

Indonesia

Satelindo

N

Ireland

Eircell

Y

Ireland

Esat Digifone

Y

Italy

Telecom Italia

Y

Italy

OPI

Y

Izrael

Partner

N

Lebanon

FTML

Y

Lebanon

LibanCell

Y

Latvia

LMT

Y

Latvia

Baltcom GSM

Y

Lithuania

Bite GSM

N

Lithuania

OMNITEL

Y

Luxemburg

P & T Luxemburg

Y

Luxemburg

Tango

N

Macedonia

Mobimak

Y

Macau

CTM

N

Malaysia

Celcom

N

Malaysia

Maxis

Y

Malta

Vodafone Malta

N

Morocco

ONPT

N

Netherlands

Libertel

Y

Netherlands

PTT Telecom

Y

New Zeland

BellSouth

Y

Norway

NetCom GSM

Y

Norway

Telenor Mobil

Y

Portugal

TMN

Y

Portugal

Telecel

N

Portugal

Optimus

N

Poland

Centertel

N

Poland

PTC (ERA)

Y

Poland

Polkomtel

Y

Romania

MobilFon

Y

Romania

MobilRom

Y

Russia

MTS

Y

Russia

North-West GSM

Y

Russia

Dontelecom

N

Singapur

MobileLink

Y

Singapur

MobileOne

Y

Slovakia

Globtel GSM

Y

Slovakia

EuroTel Bratislava

Y

Slovenija

Mobitel d.d.

Y

South Africa

MTN

Y

South Africa

Vodacom

Y

Spain

Telefonica Moviles

Y

Spain

Airtel

Y

Sweden

Comviq

Y

Sweden

Europolitan

Y

Sweden

Telia Mobitel AB

Y

Switzerland

Swiss Telecom

Y

Taiwan

Chunghwa Telecom

Y

Tunis

Tunisie Telecom

N

Turkey

Telsim

Y

Turkey

Turkcell

Y

UAE

Etisalat

N

Ukraine

Kyivstar GSM

N

 

Predanim radom grupe za GSM, u protekle dvije godine ostvareni su značajni rezultati u povezivanju GSM - CRONET mreže s mrežama u zemljama članicama GSM svijeta. Koliko je do sada učinjeno najbolje govore brojke. Roaming ugovori su potpisani s ukupno 98 GSM operatora i 52 zemlje, dok je komercijalni roaming uspostavljen sa 79 operatora i 43 zemlje svijeta. Do realizacije s još 19 operatora, dijeli nas još samo faza testiranja (IREG i TADING testovi).

Za kraj 1998. godine predstavljena je pregledna tabela u koj je 79 yes, i to potvrđuje kako uz komunikacijske mogučnosti CRONETA i hrvatski građani postaju građanima svijeta.

 

Clearning House Company (EDS) i obračunavanje

Do veljače 1998. godine razmjenu obračunskih podataka u međunarodnom GSM prometu obavljao je putem magnetskih traka, što je s aspekta ažurnosti prijenosa, točnosti podataka, te sigurnosti i ukupne učinkovitosti sustava, bilo neprihvatljivo. Povečanjem broja roaming partnera, te potrebom uvažavanja preporuka GSM MoU udruge, HPT je morao prihvatiti uobičajen način razmjene podataka - elektroničkim putem EDI (Electronic Data Exchange) pa je s tim u svezi pregovarao s tri najveće Clearning house kompanije - M. A. C. H., Roameo Dan-Net i EDS. Naime nitko ne dozvoljava izravan pristup svom obračunskom sustavu pa se stoga svi ovi poslovi moraju obavljati putem Clearing house-a.

S obzirom na ugled EDS-a kao vodeće svjetske kompanije u pružanju usluge prijenosa i razmjene elektroničkih podataka, te na njegovu spremnost da udovolji specifičnim zahtjevima HPT-a, bilo je jasno da će upravo EDS postati našim partnerom. EDS osim za GSM operatore, prijenos i obradu podataka obavlja i za druge kompanije, od kojih treba spomenuti svakako njemačke poslovne divove - Deutsche Bank, Porsche, Opel......

EDS je osim toga, bio odgovoran i za prijenos podataka na netom završenom Svijetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj. Bile su to dodatne reference koje su opravdale izbor.

EDS je američka kompanija sa sjedištem u Dallas-u, dok njezin europski ogranak djeluje iz Russelsheima, njemačkog gradića nedaleko Frankfurta.

Prema riječima Jurgena Appela predstavnika EDS-a, HT-eova mreža CRONET je sa stanovišta roaminga vrlo zanimljiva, jer u Hrvatskoj boravi veliki broj gostujućih GSM korisnika. To znači da se svaki dan razmjenjuju velike količine podataka između HT-a i drugih operatera čiji se pretplatnici služe CRONET mrežom. Potkrijepit ćemo ovu tvrdnju podatkom da je tijekom srpnja i kolovoza ove godine, svakodnevno u našoj mreži boravilo više od 90 000 roamera gostujućih GSM korisnika. Naime HT-e su dosada uspostavile roaming sa 79 GSM operatora iz 43 zemlje, a u fazi realizacije je još 19 sporazuma.

Za sigurnost u prijenosu i razmjenu podataka, tj. za sigurnost u obračunskom dijelu roaminga, brine se Clearning house kojeg zbog toga često nazivaju Safe guard. Iako EDS pruža i druge usluge Clearninga (tehničko-administrativni suport pri uspostavi roaming sporazuma, financijski Clearning......).

HT-e se za sada koriste samo tzv. DATA Clearningom, što znači da putem EDS-a obavlja samo razmjenu obračunskih podataka s roaming partnerima, čiji se GSM korisnici služe našom mrežom, odnosno onim operatorima u čijem se sustavu kao gostujući GSM korisnici nalaze CRONET pretplatnici. EDS dakle pruža i administrativno-tehničku potporu operatorima u ostvarivanju roaming sporazuma. Datoteke se matičnom operatoru šalju u roku od jednog dana, ili najkasnije u roku od 30 dana od kada ih operator u skladu sa preporukama GSM MoU udruge, mora prihvatiti.

Ukoliko se prekorači navedeni rok, operator nije dužan prihvatiti obračunske podatke, što znači da pretplatnici na koje se podaci odnose neće platiti te račune. Rezultat razmjene podataka su mjesečni izvještaji o generiranom roaming prometu koje EDS šalje svom korisniku u ovom slučaju HT-ma, koji sadrži sljedeće podatke: prosječni broj poziva po pretplatniku, ukupne obračunske podatke po operateru po obračunskom razdoblju (u SDR-u), prosječno trajanje razgovora....

. Uvođenje EURA svakako će se reflektirati u međunarodnom obračunu između onih zemlja koje neće imati istu valutu, pa je stoga vrlo važno na vrijeme obaviti sve potrebne pripreme kako bi se izbjegle moguće poteškoće. Osim toga, svaki GSM operator mora svoje poslovanje prilagoditi prelasku u 2000 godinu, što je u informatičkom svijetu gorući problem, jer programski jezik datume pamti kao tri dvoznamenkasta broja (za dan, mjesec i godinu), pa bi se moglo dogoditi da procesor prelazak s 1999. na 2000. godinu shvati kao prelazak na 1900. godinu (jer se sa brojke 99 automatski prelazi na 00). Glede toga već se obavljaju mnoga ispitivanja funkcionalnosti sustava, jer sustav ne smije stati.

U svezi s tim GSM je MoU propisao obvezu prelaska na nove oblike zapisa (formata prijenosa) - s postojećeg TAP 2 (Transffered Account Procedure), najprije na TAP 2+, te potom na TAP 3 format (do 31. ožujka 2000. godine.

 

PROBLEMATIKA

Problematika kod mobilnih komunikacija javlja se u više kategorija i više slučajeva i nemoguće ju je sveobuhvatno obraditi pa ćemo navesti samo neke probleme koji su najuobičajeniji kod mobilnih komunikacija.

Možemo ih podijeliti u dvije grupe:

TK-operator (usluga prema korisniku)

  • Konkurencija
  • Nepokrivenost signalom

 

Korisnik

  • Problem zlouporabe mobilnog sustava
  • Problem naplata usluga korištenja mrežne pokretne telefonije
  • Glavne vrste zloupotrebe

 

TK-operator (usluga prema korisniku)

a) Konkurencija

Iz navedene gornje tablice (GSM roaming partneri) vidimo da svaka od zapadnoeuropskih ili bolje rečeno razvijenijih zemalja svijeta ne raspolaže samo jednim operatorom unutar svoje zemlje nego ih susrećemo nekoliko.

U Republici Hrvatskoj raspisan je natječaj za drugog GSM operatora na kojem je pobijedila VIPNET-GSM, nudeći najbolje i najoptimalnije usluge od traženih. Taj odabir će sigurno potaknuti dosadašnjeg TK-operatora na pružanje bolje i jeftinije TK - usluge.

U zemljama gdje se nalazi samo jedan oparator dolazi do problema konkurencije. Operator direktno nije zainteresiran za brzi razvoj mreže, pokrivenost teritorija signalom i da taj razvoj poprati sa dodatnim korisničkim uslugama. Na takav način onda može i diktirati samovoljno cijenu usluge zato što ga direktno konkurencija ne ugrožava i ne odvlači mu komitente, pa bi stoga svaka demokratska zemlja trebala imati i konkureciju koja bi još više poticala razvoj mobilne mreže. Politika tog TK-operatora također diktira s kim će potpisati međudržavni ugovor (roaming), pa stoga direktno i svojevoljno utječe na odabir TK mreže (roaming partnera neke zemlje), kao i na samovoljno određivanje cijene impulsa korisničke usluge.

 

b) Nepokrivenost teritorija signalom

Ta točka je usko povezana sa prvom točkom, mada taj problem postoji i u zemljama koje imaju dosta veliku konkurenciju. Pokrivenost signalom bi trebao biti u svim većim gradovima, manjim mjestima i po trasama glavnih prometnica.

U novije vrijeme ide se i na pokrivanje signalom u tunelima, podvožnjacima, velikim trgovačkim centrima, kako ne bi došlo do prekida veze i samim time do financijskog gubitka operatora koji pruža TK-usluge.

Za svaku državu je važno da joj budu pokrivene glavne prometnice, jer je mobitel isključivo namijenjen potrošačima koji se nalaze u pokretu, tako se to odnosi i na automobil.

Za Republiku Hrvatsku je važno da u cijelosti pokrije Jadransku obalu signalom jer su turisti veliki korisnici mobilne mreže što se pokazalo nekoliko godina unatrag sve većom posjetom našoj zemlji, a pošto ih većina dolazi iz zapadnih zemalja logično je da HT-e potpišu roaming s njihovim matičnim zemljama i omoguće korisnicima tih zemalja globalnu komunikaciju.

 

Korisnik

a) Problem zlouporabe mobilnog sustava

Većina operatora u mobilnim telekomunikacijama ima iskustva sa zlouporabom svojih mrežnih resursa. Premda nisu poznati točni pokazatelji o financijskim gubicima, pretpostavlja se da je 3 - 4 % ukupnog godišnjeg prihoda europskih operatora izgubljeno zbog te pojave.

Izravna posljedica zlouporabe je gubitak prihoda te znatni dodatni troškovi, što zajedno smanjuje profitabilnost operatora. Neizravno, zlouporeba će negativno utjecati na osjećaj sigurnosti i povjerenje pretplatnika, na porast broja raskida ugovora, te rezultirati odbijanjem prihvačanja cijene zloupotrebe kao svojevrsne “police osiguranja”.

 

b) Problem naplate usluga korištenja mreže pokretne telefonije

Povećanjem broja korisnika mreže pokretne telefonije, operatori su se počeli suočavati s rastućim problemom naplate usluga telefoniranja svojih pretplatnika, posebno u udaljenim područjima i od korisnika koji privremeno borave u državi. U općem slučaju to su osobe koje nemaju ni bankovne račune, a kamoli kreditne kartice i koji žive udaljeni mnogo kilometara od najbližeg grada. Tradicionalana mjesečna naplata troškova telefoniranja ovakvih pretplatnika može vrlo često rezultirati dužničkim odnosom prema operatoru, što je za operatora naravno neprihvatljivo. U standardu GSM nudi se rješenje koje je učinkovito za operatore i prihvatljivo za pretplatnika. Bazira se na korištenju kartice SIM (Subscriber Identity Module) koju posjeduje svaki GSM pokretni telefonski aparat. Princip je potpuno jednak kao i kod tzv. “čip kartice” za korištenje javnih govornica. Korisnik kartice SIM unaprijed plaća određeni broj minuta (impulsa) korištenja mreže pokretne telefonije. Informacija o broju plaćenih minuta (impulsa) se zatim pohranjuje na karticu SIM. Nakon što se iskoriste svi raspoloživi impulsi, da bi se ostvario novi poziv potrebno je ponoviti postupak plaćanja impulsa, odnosno pohrane informacija o tome na SIM kartici. Ovim načinom naplate korištenja usluga mreže pokretne telefonije operatori ostvaruju uštedu na troškovima potražnje i naplate dugova od svojih pretplatnika i do 20 %.

 

c) Glavne vrste zloupotrebe:

Zloupotreba pretplate - Ova vrsta zloupotrebe je najčešća, a pojavljuje se kada pretplatnik potpiše korištenje određenih usluga dajući lažne podatke i kada nema namjeru platiti uslugu.

Dva su osnovna razloga za znatno veću zlouporabu GSM sustava u odnosu na analogne sustave:

Međunarodni roaming - SIM kartica može biti upotrebljena u svakoj mreži za koju postoji ugovor o roamingu. Ovo otvara mogućnost da varalice koriste kašnjenje o razmjeni podataka o obavljenom razgovoru između pojedinih operatora.

Međunarodno preusmjeravanje poziva - SIM kartica može biti upotrebljena za preusmjeravanje dolaznog poziva na neku međunarodnu lokaciju. Mogućnost međunarodnog biranja automatski omogućava preusmjeravanje poziva na međunarodni broj. Osim toga SIM kartica može podržati “paralelno” preusmjeravanje, gdje brojni pozivi mogu biti preusmjeravani istodobno na različite lokacije, a svaki dolazeći poziv naplaćuje se istoj SIM kartici.

Budući da su učestalost i vremenski razmak razmjene izvješća o obavljenim uslugama i da je usvojen EDI (Electronic Data Interchange - elektronička razmjena podataka), glavni rizik od zloupotrebe je prebačen od pristupa roamingu k međunarodnom preusmjeravanju poziva.

Dodatak tome, (što je slučaj i kod analognih sustava), mogućnost međunarodnog biranja je najpoželjnija osobina za zloupotrebljivače. To je najednostavniji i najuobičajeni oblik zlouporabe, i ne mora nužno uključivati roaming s drugom mrežom ili postavljanje složenih preusmjeravanja. Također GSM mobilne stanice bit će predmet krađe i ponovnog vraćanja na tržište unatoč primjeni sustava za indetifikaciju opreme (EIR - Equipment Indetification Register). Nadalje, one će biti metom “aktiviranja zloupotrebe” na onim tržištima gdje su cijene mobilnih ručnih stanica znatno pale. Ta vrsta zloupotrebe pojavljuje se kada je pretplata otkazana isključivo sa razlogom nabavljanja jeftinije GSM mobilne stanice koja se odmah preprodaje uz odgovarajuću zaradu.

Ipak, s tim opasnostima od zloupotrebe može se i mora izaći na kraj kako bi se povećala zarada svakog operatora. Bit će osigurano da zloupotreba ne djeluje kao potencijalna zapreka međunarodnom roamingu.

Tehnička zloupotreba

Kloniranje (tj. upotreba mobilnih telefona koji oponašaju indetifikaciju važećeg registriranog telefona) je jedna od najvažnijih tehničkih zloupotreba u analognim mrežama. GSM/PCN mreže su trenutačno manje izložene tehničkoj zloupotrebi zbog visoke razine tehnološke sofisticiranosti i poboljšanje sigurnosti. Unatoč tome, tehnološki stručnjaci daju naslutiti da se u bliskoj budućnosti može očekivati i tehnička zloupotreba GSM-a.

Zloupotreba mrežnih funkcija

Zloupotreba mrežnih funkcija ogleda se u neovlaštenoj manipulaciji mrežnom infrastrukturom i zajedničkim sustavima administracije. To može značiti zloupotrebu unutar operatora.

 

 

ZAKLJUČAK

TK-operator (usluga prema korisniku)

a) Distribucija telefonskog signala

Buduća tehnologija za pružanje usluga telefoniranja putem satelita bazirat će se na standardu GSM. Razlog tome je namjera da spomenuti satelitski sustav bude kompatibilan sa postojećom zemaljskom infrastrukturom. Tehnički gledano, satelitska telefonska mreža će se implementirati u postojeće zemaljske mreže GSM, što će se ostvariti u komutacijama javnih mreža pokretne telefonije MSC. Korisnicima će biti na raspolaganju pokretni telefonski aparat s dva moguća načina rada. Satelitski telefon - GSM telefon. Kao standardan GSM telefon moći će se koristiti u područjima gdje postoji pokrivanje radijskim signalom na zemaljske mreže baznih stanica po uobičajenoj tarifi, koja vrjedi za korištenje mreže GSM. Kada se nađe u području gdje nije ostvareno pokrivanje radijskim signalom sa zemaljskih baznih stanica automatski će se prebaciti na drugi način rada i uspostaviti vezu korištenjem mreže satelita. Dakako da će ovaj poziv biti naplaćen po posebnoj tarifi. Realizacijom satelitske telefonske mreže i njezinom implementacijom u postojeću globalnu zemaljsku mrežu GSM, omogućit će se korisnicima standarda GSM najveće moguće pokrivanje radijskim signalom i totalna globalna pokretljivost s jednim jedinim ručnim terminalom.

 

b) Sustav baznih stanica

U daljnjem razvoju baznih stanica za sustave pokretne telefonije bazirane na standardu GSM, kao glavni cilj postavlja se smanjenje troškova izgradnje mreže, a to podrazumjeva

- troškove prijenosa (Transmisije)

- troškova održavanja i nadzora

Učinkovitost prijenosnih resursa moguće je povećati uvođenjem postupka grupiranja i multipleksiranja signalizacijskih tokova između jedinice za upravljanje, radom bazne stanice BSC ili bazne stanice (sučelje a-bis prema standardu GSM), što može uštediti i do 33 % raspoloživog prijenosnog kapaciteta. Nova generacija baznih stanica korporacije Ericsson, RBS 2000 već raspolaže mogućnošću višestrukog izdvajanja signalizacijskih tokova iz združenog signalizacijskog toka (Multidrop), a također je pripremljena i za spajanje na Ericssonov ćelijski prijenosni sustav DXX. Spomenuti prijenosni sustav omogućuje mnogo učinkovitije upravljanje prijenosnim kapacitetima kroz sustav za upravljanje mrežom NMS (Network Managment System) nudeći korištenje velikog broja različitih topologija mreže kao što su: zvijezda, kaskada, prsten ili mrežasta konfiguracija. Osim bazne stanice, važnu komponentu sustava baznih stanica čini jedinica za kontrolu i upravljanje radom bazne stanice BSC. Nova generacija ovih jedinica daje operatoru veliku slobodu pri izboru optimalne topologije mreže, za određeno područje koje se želi pokriti radijskim signalom, bilo da se radi o gradskom području s velikim telekomunikacijskim prometom ili seoskom području s vrlo niskom razinom prometa. U tu svrhu razvijene su sljedeće konfiguracije ovih jedinica:

- BSC/TRC - združene jedinice BSC i trans koder, koji može podržavati i do 1 020 primopredajnika

- BSC - udaljena jedinica BSC bez trans kodera koja može podržavati rad od 300 primopredajnika

- TRC (Transcoder Controller) - samostojeći transkoder koji može podržavati promet do razine 6 400 Erlanga.

Konfiguracija - BSC/TRC prikladna je za primjenu u područjima s visokom razinom prometa i pruža cijeli niz prednosti. Smanjuje opterećenje komutacije MSC (Mobile Switching Center) zbog smanjenja broja prelaženja s jedne frekvencije na drugu, (Handover) između jedinica BSC i neosjetljiva je na vršne intezitete lokalnog prometa. Ovo je osobito važno u mrežama za frekvencijska područja (GSM 900/1800) i mikro ćelijskom strukturom. Proširenje mreže je jedinstveno budući da se nove bazne stanice i/ili primo predajnici mogu jednostavno dodati na postojeću konfiguraciju BSC/TRC.

Konfiguracija - BSC kao udaljena jedinica namijenjena je seoskom području gdje je razina prometa niska i gdje je očekivan porast prometa malen. Smješta se bliže bazne stanice. Ona koncentrira promet prema MSC-u i na taj način smanjuje troškove prijenosa. Što je razina prometa niža, to su uštede na prijenosnim resursima veće.

Konfiguracija - samostojeći TRC, ova konfiguracija je tipično smještena u neposrednoj blizini MSC-a i podržava nekoliko (do 16) udaljenih BSC-a. Jedan transkoder može biti spojen na najviše četri komutacije MSC. Novo sučelje između jedinice BSC-a i transkodera TRC se naziva A-TER. 1.64 kbit/s vremenski odsječak na ovom sučelju može prenijeti četiri prometna kanala, a kao protokol se koristi signalizacijski sustav broj 7.

c) Proširenje mreže

Povečanjem broja pretplatnika i implementiranjem dodatnih primopredajnika u mreži, javlja se potreba za proširenjem kapaciteta BSC-ova. U takvim situacijama moguće je predstojnike u čvorovima prijenosne mreže zamjeniti daljinskim nadziranim BSC-ovima. U uvjetima kada postoji kombinacija BCS/TRC u centralnoj lokaciji regionalna i centralna jedinica BSC mogu djeliti postojeće resurse transkodera. Kombinacija BSC/TRC smještena u centralnoj lokaciji će biti rasterećena nekih baznih stanica koje će sada biti pod nadzirom i upravljanjem regionalne jedinice BSC. Tako dobiveni rezervni kapacitet u centralnoj lokaciji se može koristiti za proširenje centralnog područja, npr. za kreiranje mikro ćelijske mreže unutar centralnog područja. Ukoliko se promet još povećava, moguće je regionalnu jedinicu BSC pretvoriti u kombinaciju BSC/TRC kapacita. Na ovaj način se proširenje mreže može izvesti bez rekonfiguriranja prenosne mreže i mreže baznih stanica, odnosno bez ometanja postojećeg prometa u mreži.

 

d) Dinamički prekrivajuće podćelije

Drugi način da se poveća kapacitet sustava bez izgradnje novih lokacija sa baznim stanicama je smanjenje razmaka ponavljanja radijske frekvencije uvođenjem dinamičkih prekrivajućih podćelija. Sve raspoložive kanale unutar jedne ćelije je potrebno podijeliti između prekrivajuće podćelije i prekrivane podćelije. Kraći razmak ponavljanja radijske frekvencije se može koristiti u prekrivajućoj podćeliji u usporedbi sa prekrivanom podćelijom. Prekrivajuća podćelija se koristi kao zadnja rezerva kada prometno opterećenje u prekovremenoj podćeliji postane previsoko. Ovo zajedno sa činjenicom da se vršna opterećenja javljaju relativno lokalno u mreži omogućuje uporabu uzoraka ponavljanja radijske frekvencije vrlo velike gustoće za prekrivajuće podćelije.

e) LAPD

Koncentracija LAPD se postiže tako da se omogući primopredajnicima (maksimalno do 4 primopredajnika) korištenje jednog vremenskog odsječka od 64 kbit/s za signalizaciju, umjesto korištenja po jednog odsječka za svaki primopredajnik posebno. Primjenom koncentracije LAPD ostvaruje se ušteda i do 25 % na prijenosnom kapacitetu. Ova metoda je posebno korisna u područjima sa vrlo velikim prometom, gdje se na jednoj lokaciji za bazne stanice koristi 3 ili više primopredajnika po jednoj ćeliji.

Postupak multipleksiranja LAPD predstavlja drugu mogućnost za smanjenje troškova prijenosa. Prometni kanali i signalizacija LAPD se multipleksiraju u isti vremenski odsječak od 64 kbit/s, umjesto korištenja posebnog vremenskog odsječka za signalizaciju. Ovaj postupak je namjenjen lokacijama s malim baznim stanicama s jednim ili dva primopredajnika po ćeliji. Po svakom primopredajniku je potrebno koristiti samo dva vremenska odsječka od 64 kbit/s što predstavlja uštedu na prijenosnom kapacitetu i do gotovo 33 %.

f) Udaljena jedinica BSC

Daje niže troškove prijenosa kada se koristi za ostvarenje radijskog pokrivanja seoskih područja, jer koncentrira promet prema komutaciji MSC. Ušteda na prijenosnom kapacitetu ovisi o razini prometa i najveća je kada je promet malen.

 

 

Korisnik

a) Sprečavanje zloupotrebe

Detekcija zloupotrebe:

Dva su osnovna koncepta za detekciju zloupotrebe sustava:

Profil pretplatnika - Svakom pretplatniku je pridružen određeni profil koji opisuje njegovo normalno ponašanje u korištenju mreže, kao i određeni grupni profil.

Usporedni model - To su uvijeti koji, kada postoje, daju snažnu indikaciju da je moguća zloupotreba. Npr. pretplatnik koji uobičajeno koristi kratke nacionalne pozive odjenom počinje koristiti duge međunarodne pozive.

 

Glavni pokazatelji mogućnosti zlouporabe sustava su:

    1. Preklapanje i sukob
    2. Prekoračenje vremenskih granica
    3. Nekoliko SIM kartica se koristi na istoj mobilnoj stanici
    4. Prekoračenje kreditne granice
    5. Brzinske provjere
    6. Prostorne provjere
    7. Veliki broj pokušaja
    8. Pretjerana upotreba preusmjeravanja poziva
    9. Biranje sumljivih brojeva
    10. Neprijavljeni korisnici
    11. Višestruke SIM kartice

 

b) Forum o zloupotrebi- razni sastanci na međunarodnoj razini sa pitanjima kako poboljšati kvalitetu zaštite sustava.

c) Razmjenjena izvješća o obavljenim uslugama - ta izvješća bi trebala biti slana i primana svakoga dana, a obrada najkasnije 36 sati nakon poziva.

d) Elektronička razmjena podataka - zapisi o pozivu bi trebali biti prenošeni svakog dana, a i više puta dnevno ako je to moguće.

e) Ograničenje usluga - roaming oznaka na zaslonu može spriječiti da SIM bude upotrijebljen u drugoj mreži. Oznaka na zaslonu koja pokazuje da se bira međunarodni broj će spriječiti prevare u međunarodnim pozivima i preusmjeravanje poziva. Te usluge mogu biti ponuđene tek kada pretplatnik dokaže svoju kreditnu sposobnost. Nadalje pristup roamingu bi mogao biti osiguran ograničenim međunarodnim biranjem u državu u kojoj je potpisan ugovor o pretplati.

f) Prekidanje poziva - da bi se riješili problemi dugih poziva, operatori mogu postaviti parametre najdužeg mogućeg trajanja poziva. Nakon isteka tog vremena, poziv će biti prekinut. To je alternativno rješenje stvaranju “djelomičnih zapisa o pozivu”.

g) Sigurnost ručnog mobilnog telefona - Uvođenje EIR popisa mobilnih stanica, čije je korištenje zabranjeno na međunarodnoj razini, pomoći će da se smanji udio krađe kao i vraćanja ukradenih GSM mobilnih stanica. Usvajanje blokiranja SIM-ova gdje je ručna mobilna stanica “pričvršćena” za SIM ili skupinu SIM-ova, ukloniti će poticaj za izvršenje zlouporabe.

h) Kreditna blokada - Učinkoviti sustavi kreditne procjene zajedno sa strogim provjerama indetiteta trebali bi biti usvojeni. Prodaja višestrukih SIM kartica će biti kontrolirana.

 

LITERATURA

 

/1./ Mikula: "Terminalni uređaji u PTT prometu" FPZ, Zagreb 1989

/2./ Mikula:”Planiranje TK mreža” FPZ, Zagreb 1989

/3./ Salopek: "Realizacija funkcije slobodnog kretanja mobilni pretplatnika, na području dviju MTX centrala", HPT Revija, 5/95

/4./ Salopek: "Radiomobilna telefonija standarda NMT 450 u

Republici Hrvatskoj", HPT revija, 7/95

/5./ Živković: “Pregled razvoja sustava javne pokretne telefonije”,

Ericsson Nikola Tesla, revija, 8/96

/6./ Internet: www.tel.hr - stranice Hrvatskih Telekomunikacija

/7./ Internet: www.vipnet.hr - stranice Vipnet mreže

/8./ Ožbolt: “Pokretne komunikacije”, CRONET mreže revija, Zagreb 9/98

/9./ Živković, “Pregled razvoja sustava javne pokretne telefonije” Profesional paper UDK 62.001/621.39 - Ericsson Nikola Tesla, Zagreb 4/97

/10./ Pinezić, M. Krajović, Ž. Đakovski “Mobilna telefonska mreža” Ericsson Nikola Tesla, Zagreb 3/98

/11./ Perić “Priprema za Euro i 2000 godinu”, CRONET mreže revija, Zagreb, 12/98

- Biography - Photos - Links - Cool bands - Search - Chat -


All rights reserved - Neven Zubak