PUTOPIS
Evlija Celebi
SEHER FOCA (1664)
Osvoio ga je Ebu'l-Feth, sultan Mehmed-han, godine 869/1465. Njegova tvrdava, koja se nalazi u brdima, je porusena. On je sada po Gazi Sulejman-hanovom katastarskom popisu (tahrir) domen (has) hercegovackog pase, a nalazi se na na teritoriji hercegovackog sandzaka. Njim upravlja vojvoda. To je ugledan kadiluk u rangu kadiluka od tri (stotine) akci; u nahijama tog [kadiluka]ima sedamdeset sela. Ima muftiju, prestavnika serifa (nekibu'l-esraf), predstavnika Portinih spahija (sipah kethuda yeri), janicarskog serdara, povjerenika za harac (harac agasi), trznog nadzornika (muhtesib agasi), bazdara ( bazdar-agasi), starjesinu esnafa (sehir kethudasi), te razne prvake i velikase.
OBLIK I POLOZAJ FOCE
-Prostire se uzduz obale velike rijeke Drine, od ostoka prema zapadu. S jugoistocne, juzne i zapadne strane, u daljini koliko moze top dobaciti, nalaze se sumom bogate planine s ogromnim drvecem. Veliki seher se nalazi u polju, na ravnom i prostranom mjestu. Sve do obale rijeke Drine nanizane su prostrane kuce, prizemne i na sprat. Zidane su od tvrdog materijala, a imaju i vinograde.
Grad ima osamnajst mahala. deset je muslimanskih, a osam je bugarskih, srpskih i latinskih (katolickih). Jedna je mahala zidovska.Ima dvije hiljade sto sesdeset impozantih, krasnih i lijepih kuca, koje su u dobrom stanju; pokrivene su ceremitom i plocama, okruzene bascama, tako da svaka izaziva ljubomoru i zavist perzijskih vrtova.
Najimpoznatiji su novosagradeni saraji Mustafa-efendije Kadica (Kadizade), zastupnika (halife) spahija u rezidenciji srece (Stambolu). Zatim Begov (?) saraj, Bas-acik saraj i Serdarev saraj.
DZAMIJE.-Ima svega sedannaest islamskih bogomolja (mihrab). Izmedu svih [istice se] dzamija sultana Bajezida Velije u Staroj carsuji. To je starinska bogomolja, sagradena od tvrdog materijala u starom stilu. Ima drvenu kupolu pokrivenu olovom i jedan minaret.Zatim dzamija Fatma-sultane. I to je bogomolja (musala)u dobrom stanju, a pokrivena je cistim olovom.
Zatim ima Osman-agina dzamija u kojoj iznad kapije stoji ovaj natpis:
"Zgrada Hadzi Osmannove dzamije koja je slicna raju.Postade uzvisen hram svih vjernika.Posjetilac rece datum dovrsenja njegove zaduzbine:"Posta krasna dzamija i privlacan hram" Godine 1022/1613."
Ova svijetla dzmija ima kupolu od dasake, a sva je pokrivena olovom.
Na vratima dzmije kadije Osman-efendije nalazi se ovaj natpis; Datum joj je:
"Blago onom ko u njoj ude cist". Godine 1002=1593/4.
Ove pomenute dzamije su velike dzmije na ovoj strani grada Foce. Osim njih, ima jos jedanaest mahalskih mesdzida(zavije).
Rijeka Cehotina (Tihotina)razdijelila je ovaj grad Focu nadvoje.
Na suprot, istocnoj, strani te rijeke nalaze se ove dzmije:Kad drvenim mostom prodemo na suprotnu stranu, onda na vhu mosta imamo Hasan-pasinu dzamiju.koja je po cijelom svijetu poznata pod imenom Aladza dzamija. To je krasna bogomolja. Ovoj dzmoiji nema ravne u bosanskom ejaletu, ni u zvornickom sandzaku, ni u gradu Teslidzi (Pljevlje), a ni drugdje. Njen je graditelj Ramadan-aga, glavni zastupnik (bashalife)starog neimara (Kodza Mimar) Sinana, sina Abdulmennan-agina,glavnog neimara (mimarbasi) sultan Sulejmana.On je ulozio svu svoju sposobnost dok je napravio ovu krasnu i divnu Aladza-dzamiju, kojoj ne moze biti ravne. U ovoj dzamiji je sa stanovista ahikteture izrazeno toliko sposobnosti, toliko ukusai finoce i ostvareno toliko ljupkosti da takvu impresivnost nije ostvario ni jedan raniji neimar na zemaljskoj kugli. Kako je ona ljepsa i sjajnija od svih dzamija ovog kraja, to je ukrasila ovaj grad. Neimar je na zidovima cetvorougaone osnove napravio, poput prave zdjele okruglu kupolu (kubbe);ona je uzorna i zasluzuje da se vidi. Minder, mirhab, prozori i galerija mujezina su perforirani (musebbak) radovi od bijelog mramora poput perforacija (gravura) Fahrije u svakom tom detalju izrazena je neka posebna sposobnost i vjestina poput dopustene madije. Spolja na sofi nalaze se tri visoke kupole (kubbe), na cetiri mramorna stuba bijela kao kristal. Da nebi snijeg i kisa zasipali veliki dzema'at na ovim sofama je poredano simetricki dvadeset borovig stubova i od drveta inzenjerski napravljena neka vrsra krovnog prepusta(sundurma) tako da onaj koji ga vidi ostaje zapanjen, jer je sav taj prepust izgraviran mrezastim glavurama poput glavura Fahrija.
Sav jugoistocni zid ove sofe izaran je raznovrsnim sarama ravnim Bezhatovu, Manijevu i Sahkulovu kistu.
U sredini dvorista (harem), na mjestu obraslom u zelenilo, pod visokom email-kupolom na sest stubova, koja je kao kupola kakvog visokog dvorca, napravio je klesar mramora (havz) za abdes. To je tako umjetnicki izraden safiski sadrvan da zaljubljeni ljudi, gledajuci kako iz slavina tece ziva voda i pravi vodoskok, prestanu da ceznu i uzimaju abdest. Sa desne strane ove dzamije , do samog puta,podignuta je velicnstvena visoka kupola (kubbe) na cetiri stuba. Oko nje je kovacki majstor takve gvozdene resetke i prozore kiji su poput radova kovaca Davuda. Svaki majstor, inzenjeri svjetski putnik, koji pazljivo pogleda ovu kupolu i ove gvozdene resetke, postaje zapanjen i zadivljen,
Osnivac ove zaduzbine Hasan-pasa umro je u Budinu kao budimski defterdar. Njegovo su cisto tijelo prema njegovom testamentu (vasiyat), sahranili ovdje u gradu Foci, u dvoristu ove dzmije pod imenom email-kupolom. To je i sada svijetao mauzolej. Bog mu se smilovao! To je, zaista, bio covjek od ukusa, darezljiv i plemenit, vrijedan i gostoljubiv, pun divnih osobina kao Hatem Tai i Dzafer Bermeki. Kako on nije zalio blago, to je neimar Ramadan iz dvadeset i jedne dzamije koje je on gradio mogao uzeti poneko iskustvo i vjestinu (san'at)i sve ih primjeniti na ovoj dzamiji. Ulozivsi svu svoju sposobnost, on je napravio takav bozji hram, da mu nema ravna u Rumeliji (diyar-i Rum). Kako je osnivac bio darezljiv covjek, on je raznim umjetnicima koji su iz svih krajeva donijeli dobrotvoru na poklon po jedan svoj umjetnicki rad dao odgovarajuce nagrade i uzdare.
Umjetnicki izradenim lusterima, koje je takode dobio na dar, ukrasio je unutrasnjost dzamije, pa je i ona postala svijetla bogomolja, poput mlade cije celo sija kao mjesec. Iznad visokog svoda kaoije na jugoistocnoj strani dzamije na bijelom i cistom mramoru, napisan je kaligrafski u stilu Kara-Hasarije ovaj natpis:"Ovu casnu dzamiju podigao je osnivac zaduzbina i dobrotvor Hasan, sin Jasufov i dao joj ovaj hronostih."
"Primi je vjecni(boze)"Godine 1074.
Pokraj ove dzamije nalazi se dzamija Emira Mehmed-age. To je interesantna, simpaticna i lijepa dzamija, ali nema posjetilaca. Ovu dzamiju narod zove "Pasina dzamija (Pasa dzami). Na njenoj kapiji nalazi se ovakav natpis:
"Ovu casnu dzamiju sagradio je i prosirio:Mehmed-aga sin Abdulatifov, upravitelj vakifa.Napisano godine sedan stotina sedamdeset i prve".
Dzafer-efendina dzamija je svijetla, starinska bogomolja kojoj nema ravne, a pokrivena je olovom.
I Sulejman-begova dzamija je, takode, udobna i privlacna, ali ima pomalen broj posjetilaca.
Osim ovih dzamija, nalaze se na ovoj strani vise mahalskih mesdzida.
U Foci ima sest medresa, u nekim se predaje islamska tradicija (hadis).Postoji osam tekija.Od svih je najznamenitija Bajezid-babina tekija, na jugoistocnoj strani grada, medu vinogradima i bascama. Ona je okrenuta prema carsiji i bazaru i prestavlja kosmoranu (ogledalo svijeta). Ukrasena je raznovrsnim maksurama i kuhinjama.
Tu imaju tri javna kupatila (hamam). Jedno je kupatilo pokojne Fatma-sultanije, drugo Bajezidovo, a trece hamam Mustafa-efendije, zastupnika (halife) spahija.
Sudnica (mehkeme), koja je u blizini ovog kupatila, takode je Mustafa-efendijina. U blizini Mustafa-efendijine banje nalazi se prostrana musala. Ovdje mjestani obavljaju blagodarenja.
Postoje dvije javne kuhinje(imaret). Jedna Bajezit-hanova, a druga Aladza-dzamije.
Od njihovih specijaliteta na glasu su cetrdeset vrsta ribe iz rijeke Drine, i med samotok, sedam vrsta socnog grozda, visnje i kruske jerimbase.
Prema dazdaraginim podacima tu ima 26.000 dunuma vinograda na koje se placa desetina (osur). U carsiji ima 540 ducana.
Sredinom ovog mjeseca,tamo gdje se nalazi trg varosi, tece rijeka Drina, koja se ne moze preci na konja. Jugoistocno od rijeke lezi glavni dio grada. Sjeverno i zapadni [od tijeke]nalaze se plodni vocnjaci(bag). Stanovnici prelaze i na suprotnu stranu camcima i ladama. Svi dvorci i ugledne kuce grada leze na obali Drine. Njihovi doksati i prozori gledaju u rijeku. Duzina grada obalom rijeke iznosi 4.000 koraka.
Ova rijeka Drina izvire na sredini Hercegovine (dijar-i Hrsek),iz planinskih visoravni Kolasina i Cemerna, iz planina Zagora (=Zagorje) i Uloga. Rastuci i skupljajuci se postepeno, ona najprije nailazi na ovaj veliki grad i tece jedan sat direkno kroz basce i ne pravi nikakve vijuge.
Na istocnoj strani grada, pored Aladza dzamije, tece rijeka Cehotina, koja se pod tabhanim (debaghane) sjedinjuje s rijekom Drinom. Rijeka Cehotina tece s istocne strane grada Foce. Njen izvor nalazi se na jugoistocnoj strani, (kible) u planinama nahije Bihor u prizrenskom sandzaku u Albaniji, koje su udaljene jedanaes konaka. Ona dolazi iz Pive, Niksica i opasnih Drobnjaka, prolazi ispod grada Plava, zatim Pljevaljskim poljem, protice kroz grad Focu, dijeli grad na dvoje i tu utise u rijeku Drinu. (Drina) tece dalje prema sjeveru, nailazi na kasabu Ustikolinu, a zatom se sjedinjuje sa Limom. Odatle tece prema bosansko-sarajevskom Visegradu, prolazi kroz kasabu Bijeljina, te pod gradom Racom utice u Savu.
U ovom hercegovackom sandzaku postoje dva znamenita velika grada (mahmiyya), jedan je Foca, a drugi Mostar.
Stanovnici Foce su u licu lijepi i divni ljudi, cistog vjerovanja, pobozni su i dobri muslimani. Muskarci nose raznobojnju cohanu odjecu. Prvaci i velikasi zamotavaju bijele calme, a srednji stalez nosi pokratko odijelo i caksire s kopcama, grube papuce i kalpake od raznobone cohe i kunovine. Govore bosanski. Vecinom su trgovci. Hadzija (hodocasnika) i gazija (junaka) ima takode dosta.
Zene nose feredze od crne cohe sa bijelim velom i idu pokrivene kao Rabija Adevija. Djevojke su im vrlo lijepe, povucene, a djeca vrlo bistrai ostroumna, pa su na pamet naucila mnoge knjige u stihovima, Mladici su im pravi sokolovi, neustrasljivi i hrabri junaci. Vjecno su u borbi sa Mlecanima. njihovi ucenjaci posjediju rijetka znanja, a njihovim iskusnim ljekarima, ranarnicima i majstorima za pustanje krvi nema ravnnih.
Od turbeta koja se posjecuju znamenita su Bajezit-babino i Murat-babino, a obojica su pokopani u svojim tekijama.
FOCANSKI MOST-OGLEDALO CUDA- Na obali Sredozemnog mora u nahiji grada Menemen blizu grada Smirne na anadolskoj strani ima jos jedan grad po imenu Kara-Foca. Ali ovo je hercegovacka Foca. Na zapadnoj srani, pola sata daleko od ovog grada, na Karaburmu, na velikoj rijeci Drini nalazi se drveni mostna jedno okno, koji se dize do nebeskog vrha. To je veoma srasan, i opasan i nesiguran prolaz, koji vec propada, jer nije tvdo graden. Ovaj veliki most, koji treba pogledati, napravio je majstor stare skole tako da je na jake temelje, koji se nalaze na obe strane rijeke, vjesto nanizao jednu na drugu velike i duge grede (tako) da jedna nad drugom izmice kao pera u krilima lastavice. [Tako] su grede, koje se nizu s obje strane, priblizene pa je onda na sredini mosta jedan za drugi pet diteka lade i tako sagradio ovaj veliki most, kome nema ravna ni na jednom vilajetu. Preko njega prelaze ljudi, konji, mazge i ostala stoka. Most se jako ljulja, pa se covjek ne usuduje ni da pogleda dolje. Covjeku se smrci pred ocima, srce mu zalupa. U ovim krajevima uopce nema kola, a i da ih ima, nebi mogla prelaziti preko ovog mosta. To je most pokonjog Sulajman-hana. On je za njegovo odrzavanje uvakufio jedanajest sela.
Zatim smo opet dosli u Focu i s nekoliko prijatelja presli preko rijeke Cehotine i iduci obalom Drine prema sjeveru, dosli smo u kasabu Ustikolinu.
GRAD BANJA LUKA
Zbog toga sto se ovaj grad sastoji od dvije tvrdave on se u sarajevskoj gruntovnici (defterhane) naziva Banjalikatejn. osvojio ga je Gazi Ferhad pasa , i prema starom gradu podigao nov grad tako da je udaljenost izmedu njih samo dva koraka. Oba su grada sagradena od tvrdog materijala na lijevoj strani niz tok rijeke Vrbasa . Imaju izvrsne oruznice (dzebhane) i dizdare.
Pred ovim Ferhad-pasinim gradom nalazi se jedan baljemez top od trideset pedalja, koji je 9nakostrijesen) kao jez i nema nikakva obzira prema neprijatelju.
Ilidza na latinskom jeziku kaze se banja. Kako izvan ovog sehera na rubu basca (bag) ima jedno toplo vrelo(ilice), ono je dobilo ime Banja. Kako je ono u ono doba na njenoj ivici postojao jedan mali seher, on je dobio ime Luka. To se kasnije u narodnom govoru jedno s drugim spojilo i on je nazvan Banja Luka. To bjese sjediste sandzakbega u bosanskom elajetu. Ima alajbega i ceribasu. Ali kako je sada njen sandzak pripojen bosanskim vezirima, njom upravlja vezirov zamjenik (kaymakam). Njegovi prihodi iznose samo jedanajes do dvanjest hiljada grosa.
STARA VARIS I SEHER.- Seher se stere od jugoistoka prema sjeveru u duzine jednog sahata, s obje strane rijeke Vrbasa , ali je s jedne svaka bolja kuca (handan) ima vinograd, bascu i ruzicnjak divan kao zemaljski raj. S jedne strane sehera na drugu prelazi se na tri mjesta preko drvenih mostova na rijeci vrbasu.
Ima svega cetrdeset i pet mahala, a najnaseljenija su : Ferhad-pasina i Saraj mahala. U svemu ima tri hiljade sedam stotina lijepih ceremitom i sindrom pokrivenih kuca u dobrom stanju. Od od visokih dvorova (saraj) istice se; kajmakkamski dvor, koji je vrlo lijep. I Ferhad-pasin dvor je na glasu.
DZAMIJE. - Muslimanskih bogomolja (mirhab) ima cetrdeset i pet. Izmedu svih dzamija istice se poput carske Ferhad- pasina dzamija. Svi su joj djelovi pokriveni olovom,Lijepa je i stara dzamija.
MEDRESE. - Ferhad-pasina medresa je glasovita.
MEKTEBI.- Ima ih jednajest. Najpoznatiji su Ferhad-pasin mekteb i mekteb nekog Dzevri-zadea.
JAVNA KUPATILA (hamami).- Lijep je i poznat Ferhad-pasin hamam. Njegova vruca voda iljidza je ljkekovita , a zgrada joj je tako ljijepa. U svakoj boljoj kuci (handan) postoje kucna kupatila s (pecima(sobali hamam).
Carsija.- Ima tri stotine ducana, jedan bezistan koji je sagraden od tvrdog materiala. U njemu je i sada na kapijama s obje strane provucen gvozdeni lanac. On se sastoji od stotinu ducana. To je zaduzbina rahmetli Ferhad-pase.
JAVNE KUHINJE.-Tu se nalazi Gazi Ferhad-pasin imaret cije veledusnu sofru i danas uzivaju putnici i namjernic, a upravitelj (mutevelli) mu je njegov sin Mehmed- beg.
KLIMA I STANOVNISTVO.- buduci da je klima vrlo prijatna, ovdje zive starci i mladici, velikasi i prvaci, iskusni lekari i ekonomi, dobri pobozni ljudi, sejhovi, pisci i pjesnici, zanatlije i razni vjestaci. Ima vise cesama sebilja i crkava.
POLJOPRUVREDNI PROIZVODI.- Sije se vrlo mnofo krupnr psenice, zobi, prosa, jecma i heljde. To je jako bogat seher. Za jedan bakarni penjez dobije se oka odlicna hljeba, a(oka) govedeg mesa stoji tri penjeza, kabljica jogurta jedan penjez, a sam bog zna koliko ima masla i meda.
ZANATI.- Od gvozdenog alata izgraduju se vrlo dobri cekici, sjekire, gvozda za plug i razne vrste kopalja.
JELO< VOCE I PICE.- Specijaliteti su im: bijeli katmer-cureci i bijela pogaca pecena u pepelu, a kajmak baklava u Ferhad-pasinom dvoru (handan) je takva da joj nema ravne na nastanjenom dijelu zemlja. Ona je tako socna da na nju metnes tepsiju utonula bi. To je slatka i i ukusna baklava.
Od voca, medutim., tresnje budu toliko slatke, socne i ukusne da im nema ravna u Evropskoj Turskoj (Rum), Arabiji ni perziji. Melek Ahmed-pasi su donijeli jedan sepet tresanja i svaka je bila kolik orah s rijeke Mudurnu u Anodolu, gdje se izradujeu terziske igle.Svi smo se divili ovom socnim tresnjama. Izabrali smo nekoliko komada i u jedan tas terazija stavili jednu tresnju a u drugi jedan esedi (gros), i vaga se izravnala, a esedi gris je tezak osam drama (dirhem). Odakle se vidi koliko je krupna i teska banjalucka tresnja. Ona je po ukusu vrlo slatka i socna, a djeluje dobro i na probavu.Poznate su, takode, i tom kraju dunje i jabuke. Kupus, koji zovu kopuska ima glavu veliku kao kazan, alistovi su mu socni kao tanki listovi niseste. Bosnjak za ovaj kupus kaze;
-Allah mi je din (vjera), a kupus iman (vjerovanje), i jede ga do crkavanja.
Od pica im je glasovito kozje mlijeko, surutka medovina , sok od visnja, hardalija, ramazanlija, ekstrat od pelina i estrakt od nane (nane rakisi).
IZLETISTA.- Na sedamdeset mjesta imaju izletista. Od svih najpoznatiji je Ferhad-pasina basca.
Svega pet hiljada vinograda i basci placaju porez na na vinograde ( dunum hakki).
ZANIMANJA I NOSNJA STANOVNISTVA.-Jedan dio stanovnistva su trgovci. Oni dolaze i odlaze u Beograd , Skoplje (Uskub) i Solun (selanik). Drugi dio su opet gazije i borci za vjeru. Jedan stalez su sluzbenici casnog serijata, jedni su bastovani, jedni su ulema a drugi stalez su privrednici i zanatlije. Svi stanovnici nose kraisko cohano odijelo, cihane dolame, uske caksire s kopcama i pletene opanke, a na glavu stavljaju velike kraiske kalpake.
Sve im zene nose cohane feredze, a na kape stavljaju jasmake od tankog bijelog platna i idu vrlo uljudno.
Jezik i frazeologija.- Jezik im je bosanski. Oni svoja imena skracuju pa Hasanu kazu Haso Musau-Muso, Memiji - Memo itd.
TURBETA.-Tu se nalaze grobovi postovanog Sehbaz_efendije, Namazi Halil-pase, Malkoc-pase i Merhabazade Hulusi-efendije, Ovaj posljednji umro je ovdje kao kadija , a sahranjen je u dvoristu Ferhad-pasine dzamije na mirni pocinak.
Zatom smo sa nasim gospodarem Melek Ahmed-pasom bili u dvoru naseg gospodara Mehmed-bega, gdje smo se hranili slatkim datulama i kotorskim voce i vodili prijateljske razgovore sa svim prvacima, velikasima i ucenicima (erbab-i ne’arif).
Jednu noc smo bili gosti kod Almadzi (= Jabucar) Husein- efendije, drugu kod Kamisi Ibrahim Efendije itd.
_______________________________________________
NASE PUTOVANJE IZ BANJE LUKE U RUMELIJU
Bila je tako zestoka zima da se pljuvacka smrzavala cim padne na zemlju. Is Banje Luke smo krenuli u ime bozje prema jugoistoku, isli trinaest sati i zakonacili najprije u kasabu Varcar Vakuf. Tu smo se lijepo odmorili i razonodili. Na putu smo izdrzali strasno blato i mecavu.
Potom smo prosli kroz grad Golhisar ( danas Mrkonjic grad) i za dvanajest sati stigli u kasabu Jajce. Zatim smo prosli kroz grad Sendzar, (Selo Sandzak kod Donjeg Vakufa) pretrpjevsi hiljadu muka i nevolja, i za osam sati stigli u grad Uskopje ( misli se na Donji Vakuf). Odatle smo izli prema jugoistoku i dosli u Travnik, a odatle za osam sati u kasabu Vitez. Iduci, zatim prema jugoistoku (kibla), dosli smo za pet sati u selo Kiseljak, odatle smo za osam sati stigli u selo Blazaj. Zatim smo presli Sarajevsku rijeku i dosli u varos i grad.
SARAJEVO
Ovdje smo se zadrzali tri dana.u velikom uzivanju i veselju pojeli smo mnogo jela. Pasi i agama dosli su pokloni iz raznih strana. Zatim smo se popeli na planine prema istoku i dosli u
SELO MOKRO
U njemu ima vise hanova, jedna dzmija i sobe za pase.Pet hanova nalaze se pod stijenom Mokro, koja je poznata u Rumu (Evropekoj Turskoj), Arabiji i Perziji; Melek Ahmet-pasa je kroz ove stijene provukao cetvore kocije i prebacio ih na drugu sranu. Zatim smo isli dalje i za osam sahata dosli u Zukov Han. Iduci osam sahata dalje prema jugoistokustigli smo u
GRAD VISEGRAD
To je osloboden i oprosten (musellem ve muaf) grad na teritoriji hercegovackog sandzaka. Njim upravlja (hakim) upravitelj zaduzbina (mutevelli) Mehmed-pase Sokolovica.To je kadiluk u rangu kadiluka od stotinu akci. Ima janicarskog serdara, gradskog zapovjednika (dizdar), sedamdeset regularnih vijnika i bazdara.
Grad lezi na obali rijeke Drine, na jednom pitomom i do neba visokom brdu, koje je izboceno kao jaje. To je gradic petougaonog oblika, sazidan od kamena. U njemu se nalazi vijska i vijnicke kuce, mala dzamija, dovoljno skladiste municije i gradska kapija.
Naselje (imaret)dolje u varosi u varosi ima sedam stotina kuca, lijepu dzamiju, han velik kao tvtdava, koji moze da primi do dest hiljada konja, kamilai mazgi; zatim ima lijepo kupatili (hamam)i cesme sa tekucom vodom. Tu ima cetiri stotine ducana. Sve su to zaduzbine Mehmed-pase Sokolovica.
U ovom gradu na rijeci drini nalazi se veliki most na jedanajes okana. Svaki mu je pojedini svod kao zvijezde kumova Slama. Covjek koji se razumuje u arhikteturu i gradevinarstvo ostaje zapanjen i zadivljen gledajuci taj most. Datum posavljanja temelja [mostu]g lasi:
"Nuradih mu rece hronostih:
Muhamed-pasa napravi ovaj most preko vode
Neka ga blagosilj ko ga vidi"
[Godina 979-1571]
Datum dovrsenja mosta glasi:
"Tajanstveni glas vidjevsi dovrsenje [mosta] Rece mu hronostih:"Neka bog blagoslovi divni,Veliki i najlepsi most.
[Godina985-1577]
Rijeka koja tece ispod tog mosta huceci kao oluja, dolazi s planine Cemerno i gorske visoravni Zagor i kad prode grad Focu, sastaje se sa rijekom Cehotinom.
Rijeka cehotina se spusta s planina grada Plava u vilajetu Albaniji {Arnautluk) i uliva se pod gradom Focom u rijeku Drinu. Potom obe zajedno teku prema kasabi Ustikolini i Visegradu i kad produ grad Zvornik, ulijevaju se pod gradom Racom u Savu. KASABA DONJI VAKUF (USKOPYE VAKFI) U bosannskom sandzaku nema vece kasabe od ove. Ona je has bosanskog pase. Njom upravlja pasin subasa, a [sudski] spada pod jurisdikciju bosanskog mule. To je naseljena varos (sehir), a prostire se uzduz obale rijeke Vrbasa od juga prema sjeveru. Rijeka Vrbas dolazi iz planine Bjelimica i Uloga, protice kroz ovo mjesto i sliva se dalje pod gradom Jajcem u veliku rijeku Plivu. Rijeka Pliva dolazi opet iz planina kasabe Jezera (Golhisar) i kasabe Varcar Vakufa. Ko nije vidio ono mjesto pod temeljima grada Jajcagdje se piva saliva u donju rijeku Vrbas padajuci s pecine za pet minareta - taj nije kikad nista nije ni vidio. Zatim se obje velike rijeke sjedinjavaju i nize proticu seher Banju Luku. Odakle se jos nize slijevaju u rijeku Savu. Seher Skoplje(>>Uskopje<<) ima svega trideset dzmija (mirhab). Dzamija Ibrahim-bega Malkocevica (Malkoczade) je najlepsa i najcuvenija. Njen natpis glasi SVAKO KO JE VIDJE, HVALECI JE KAZE JOJ HRONOSTIH: OVO JE NAJLJEPSI MESDZID I NAJCISTIJA DZAMIJA Ima vise tekija, osnovnih skola, brojne hanove, jedan hamam i nesto preko stotinu ducana, ima dvije hiljade kuca, prizemnih i na sprat, a pokrivene seu ceremitom isindrom. Njeni stanovnici su ratnici i borci za vjeru[a gostoljubivi su tako] da su im stolovi velikodusno (bez prigovora) postavljeni za gospodu i sirotinju. Sa zapadne strane ovog sehera presli smo sa sto muka i nevolja rijeku Vrbasi ,iduci prema jugu, dosli u grad. PRUSAC (AKHISAR) To je grad lijep zaista kao zrno bisera. Podigli su ga Mlecani. on se ranije zvao Prusac. Premda je ovaj kraj bo okupirao Gazi Husrev-beg u doba Selim-hana I. Prema katastarskom popisu(tahrir) Suleman-hana to je sada vojvodstvona terittoriji kliskog sandzka i kadiluk u rangu od sto pedeset akci. OBLIK I POLOZAJ GRADA AKSIHARA- Teren na kome lezi ovaj grad obrasao je sa sve cetiri strane sumom i sikaricom. To je visok grad petougaonok oblika, a sagraden je od kamena na strmenitoj stijeni. Njegova vrata i zidovi su visoki oko cetrdeset arsina. Nas gospodar Melek Ahmed-pasaobnovio je i popravio ovaj grad vlastitim novcem pa se sada taj grad koji je divan kao dragulj u prstenu svijetli kao jasno svijetlo. Tvrdavu je snadbio dovoljnom kolicinom municije i topova. Gradski zapovjednik (dizdar), i posada od tri stotine vonjikabudno cuvaju grad i vrse izvidnicku sluzbu. Svako vece svira vijna muzika. Ovo je vrlo vazna tvdava, jer se nalazi na opasnom klancu u koji mogu da dodu mletacki uskoci. Kako se sa sjeverne i juzne strane[grada]nalaze provalije paklenog ponora, nijesam mogao da doznam koliko ima koraka u opsegu. Preko opkopa u vrletnu i ostru liticu pred gradskom kapijom ima viseci most kojim se odavde prelazi u varos. U samoj tvrdavi ima samo osamdeset vojnickih kuca. tu nema careve dzamije, oruznice,zitnice niti cega drugog. Na onoj srani rijeke sto je na suprot gradu uzdize se mala uzvisica prema zapadu. Ali ako se na sve cetiri strane grada nalaze provalije duboke kao najnizi pakleni ponor i mnoge klisure, to se grad ne moze zauzeti na juris. VAROS ---- Ima svega osam mahalas osam stotina kuca prizemnih i na sprat, a gradene su od tvrdog materijala. Te su kuce prostrane i u dobrom stanju; pokrivene su ceremitom i daskom; imaju basce, ruzicnjake i vrtove (bustan). Postoje u svemu osam dzamija (mirhab). Od svih je najimpoznatija i najuredenija dzmija Hajdar-cehaje. Samo s jugoistocne strane ima velika demir-kapija, i ona se otvara prema varosi. Postoje i jedna mala tajna vrata. To je tajni put kojim se za vrijeme opsade silazi vodi. Njen natpis glasi KAD JE UGLEDA ADNI, RECE JOJ HRONOSTIH: "OVA VISOKA GRADEVINA SLICNA JE ADN-RAJU" 1025/1616 Postoje tri tekije. Od svih najvise se istice tekija Sejh-Kafije. Ona pripada helvetiskom redu(tarik).Postoje i tri osnovne skole.g Natpis na vratima tekije preuzvisenog Sejha Kafije glasi: Onome ko pita za njen hronostih, Ovaj je odgovor dovoljan: Datum podizanja tekije jest:Sejh Kafi. 1021/1612 Tu ima jedan hamam i ukupno osam ducana, a nema bezistana. Ima medutim, medresu , skolu za ucenje islamske tradicije (daru'l-hadis) i javnu kuhinju (imaret) pokonjog Sejh Kafije. Ovo mjesto nije tako veljiki seher, nego samo granicna tvrdava. Klima je prijatna, a voda je dovedena u varos smrcovim cunkovima. Pokraj ove varosi stanuje jedan "zaim" po imenu Dzaferbegovic(Dza'ferbegzade), vlasnik odzaka (handan) i junak od mejdana. On u svojoj kuci svako vece ukonaci, ugosti i nahrani tri do cetiri stotine gostiju; ima takav vrt i rajsku bastu da se covjek u njoj izgubi. Tu uspijeva raznovrsno socno voce kakvo bi se u bosni moglo nac jos u Mostaru i Foci. Ima tu tako krupnih krusaka i raznovrsnih jabuka da se izrecica >Vino kao jabuka< odnosi valjda na ove jabuke Akhisara. Bijeli med novog roja i medovina ovog sehera su takode na glasu. **********************************************
NASTAVLJAMO SA IZLAGANJIMA EVLIJE CELEBI
