Home

Awe nos a bira katibu moderno


No mester lubida nos pasado,
majoria di nos antepasadonan tabata Musulman nan a wordu saka foi Afrika.
A hiba nan entre otro Korsou pa traha komo katibu.
Nan a maltrata , bati i mata hopi di nos.
Meskos ta konta pa paisnan rondo di nos manera Surnam kaminda banda di katibunan Musulman Afrikano
tambe a hiba Musulmannan foi Java Indonesia.



Gran parti di pueblo di Korsou ta bini di Afrika.
Despues di sklabitud katibunan a haña libertad pero nan no ta por a lesa ni skibi
Ex Katibunan tabata pober i no ta tin nada di bisa.
Ta fraternan a tuma e poder serka di e shonnan makamba.
Ta nan tabata manda i ta nan a disidi pa nos kiko lo bira nos kultura.
Nan a kambia strategia i manera di hasi negoshi pa por sigi manipula nos.
Nan a dokumenta tur kos i doktrina nos majornan ku mentira pa tene nos bobo.
Nan religionnan ta siña pa adora tres den unu???
Dios, kristu i spiritu santu.
Tog nan a nombra (traha) i ta resa na i adora hopi sorto di santu banda di Dios.

Nan ta kontradesi lokual nan beibelnan,
nan Profetanan Abraham,Moises, Jonas i Kristu ta bisa.
Esnan ku a kambia mensaje ku Dios a duna Profetanan lo ta perdi!
Johannes 5 :Vers 30: Jezus di mi no por hasi nada sin Dios.
Lukas4:8 Jezus di lo bo adora un Dios só i sirbi E só..
Vers 10 Isaias 43: Dios ta bisa ni prome di Mi ni despues no tin otro.
Eksodo20:5 No adora nan ni sirbi nan,pasobra Ami, Señor bo Dios, ta un Dios jalurs.
Tuma nota di nomber di nos barionan.
St.Rosa,St.Maria,St.helena,St.Barbara,St.Marie,St.willibrordus,San Pedro,San Juan,Sint Joris etc etc
Nos serunan St.Kristofel,St.Antonius,St.Heronimus
Tur kos nan a kwe hasi santu i bisa nos ku nos tin ku resa na nan i adora nan.

Nos matanan a haña nombernan negativo pasombra fraternan tabata bin ku remedi riba barkunan pa hasi negoshi.
Pan di diabel,negrita di mal pais,basora pretu,basora kora.
Nan tabata siña nos traha basora ku nos jerbanan pa kaba ku nan ja nan por a hasi negoshi.
Nan a kita nos for di nos kultura



Nan a gaña nos ku lokual nos tabata hasi ta vudoe i tabata bisa nos pa konberti i bira kristian.
Ta nan tabata tin tur skol
Fraternan tabata manipula nos antepasadonan na nan manera.
Korsou ta un isla chikitu, bo no por skapa di nan i sobrebibi den mondi manera katibunan a hasi na Surnam.
Si bo no tabata bai nan misa i hasi lokual ku nan tabata ke nan lo a hasi bo bida ahinda mas difísil.
Majornan ku no por a lesa ni skibi tabata kere ku ta miho pa forsa nan junan sigi ordunan di fraternan i lubida nan mes kultura di Afrika.

Después di añanan ora fraternan a perde poder ja nan tabata tin hopi ex alumnonan bon doktrina.
Awo nos mes por a wordu huza pa manipula nos mes rumannan.
Awendia nos por mira kon diferente instansja i parlamentu ketubai ta funshonando komo marionetanan di Hulanda enbes di sirbi nan pueblo.
Un ehempel bon kla ta ku den e prome frasenan di statut kaminda tin para ku nos ta Hulandes i ku nos ta igual.
Tog den praktika nos por tuma nota di un diferensha grandi entre nos na Korsow i esnan na Hulanda.
Ora Hulanda ke e ta huza i malhuza nos.
Hulanda no ta karga su responsabilidad ni ta kumplí ku leinan internashonal.
Ora Hulanda manda ontwikkelinghulp of duna seng ta paso nan acountant of nan empresa ta bin hasi e trabouw i tur seng ta bai stret bek hulanda.
Si den e projecto no tin empresa Hulandes envolbi bo por bien lubida sosten of seng Europeo.
Si nan duna seng mes, semper nos mester a paga e saki bek ku interes astronomiko.
Ta Ora Pa Nos Kompronde E Berdat.Awor Bo Por..... mañan por ta lat.


Ora di simadan so nos ta korda parti di nos kultura i bisti pañanan tradishonal.
Pañanan hanchu ku ta tapa nos bunitesa, tambe nos ta tapa nos kabes ku lensu (Hidjaap).



Esaki lo no dura largu mas:
Awendia a kambia e manera di mara kabes ku lensu ku punta
Tambe a kumisa hasi e pañanan mas kortiku pa saka barika i kana mitar sunu.
Hende muhenan no ta wordu duna e balor ku nan merese.
Mester tuma nota ku hasta nonnan ketubai ta tapa nan bunitesa i bisti Hidjaap.



Solushon pa nos komunidat lo presenta ora nos asepta leinan Islámiko.
Leinan Islámiko ta kondena i kastiga tur klase di inhustisia i ta motiva pa hasi bon.
Awor den nos sosiedat nos por mira un deterioro den tur nivel den nos komunidat.
Kriminalidat ta refleja un virus serio den nos pais .
Paisnan ku awendia ta praktika leinan Islámiko no konose tantu kriminalidat.
Nan ta pueblonan ku ta inverti den enseñansa, pobernan, grandinan, huerfanonan i tur e partinan esensial pa un komunidat por ta sano.
Temporada ku hopi pais a bira Islamiko,
reinan tabata pone nan korona abou i asepta Dios komo nan uniko Rei.
Nan tabata intrudusi leinan Islamiko (Sharia)
Nan pueblonan kompleto a bira Musulman.
Den sierto di e estadonan aki malbadonan Free-Masons a infiltra i nombra reinan dinobo atrobe(presidente i gobiernunan korupto) pa kumpli ku nan interes.
Den kuadro di globalisashon esakinan a permiti kompanianan extranjero importa of tra fabrikanan di kosnan prohibi pa leinan Islámiko.
E paisnan aki a bai bek den tempu i ta piho ku nan tabata ta antes den tempu di Farao.
Nan ta haña sostén di traidornan lokal pa promove nan produktonan ku ta kousa di un deterioro kompleto i di diferente aktonan inmoral
mane alkoholismo, prostitushon, ladronisia, majornan ku no ta karga nan responsabilidad,
kriminalidat,tur sorto di wega di violensha, majoria pelikulanan i kantikanan ta promove i doktrina droga, violensha i seks ,
bankonan i negoshinan ku ta kobra demasiado interes (ganashi) a kosto di e pueblonan ku dia pa dia ta birando mas pober.



Nos por kompara e pueblonan aki ku nos dushi isla korsow.
Na Korsow pa falta di konosementu di nos kultura berdadero
nos ta asepta tur klase di bagabunderia,
Ladronnan ta kana liber,
atrakadornan ta bai prizon un ratu so sali bek i gosa di e seng horta
Viktimanan ta keda desampara, no tin hustisia Gobiernunan ta tra pa nan mes personalmente i pa extranjero bin gana plaka riba nos lomba,
Bankonan ku ta kobra demasiado interes,
ora bo traha honesto bo ta wordu mal paga,
komersio di adikshon na tur tipo di merkansia, droga, casino, violensha i maltrato.
Tur lokual ta malu ta wordu promove



Nos mester hasi algu,
dunando un bon ehempel, ban studia nos mes kultura.
Mester Stop di asepta e kultura di bagabunderia ku Europa/Merka ke pa nos sigi.
Awo ta e ora pa konose nos origen i stop di ta katibu moderno.
Nos tin ku bai bek nos kultura.
Nos mes leinan
Ta nos deber di juda nos rumannan rond mundu.
Apesar di tur e rikesa natural i fuentenan di petroli,diamante, oro i tur sorto di materia primo
te ahinda gran parti di Afrika ta pober dor di mandatarionan korupto ku a entrega nan pueblo i pais na extranjeronan ku ta kwe nos kos bende i bira multimijonario.
Nos ta mara nos mes na material(luho,kas,auto moderno bling bling)
Ta mane nos no sa ku ora nos muri nos no por bai ku nan
Nos manera di a biba lo bira un karga pa nos dia di huisio final.
Kada kos bon ku nos hasi por ehempel juda esnan den nesesidat, oprimi o huerfamonan ta kosnan ku si por nifika algu pa nos den futuro.
No mester laga lucha di Tula, Carpata i otro heruenan bai perdi.
Tur hende por hasi algu pa defende su pueblo



Bo no tin berguensa?
Nos antepasadonan nunka a entrega. Majorija a wordu tortura, maltrata i mata
nan tabata orgujoso nan no tabata baha kabes pa e lidernan diktatorial.



Awendia nos tin miedu di Guantanamo i ta asepta i juda maltrata nos mes rumannan.
Ta tira santu den nos wowo i duna nos kos a kambio
pa nos entretene nos mes mientrastantu nan ta matando nos rumannan.
Nos ta bende nos mes barata i ta traisiona lucha di esnan prome ku nos.

Tula & Carpata

Nos tin miedu di lucha pa lokual ta hustu.
Nos ta kambia leinan di Dios pa un tiki poder un ratu so riba mundu.
Nos ta lubida ku ta inposibel biba pa semper.
Hopi ta prefera di disfruta temporalmente riba e mundu aki ku a demostra ku nada ta pa semper.
Esnan ku obedese mandamentunan di Dios sigur lo wordu rekompensa.
Parahiso ta e promesa pa esnan ku sigi mandamentunan di Dios.
Paraiso ta pa eternidat
un rekompensa muchu mas miho ku tur lokual e mundu aki tin den dje.
Bida riba e mundu aki ta kortiku.
Dios a krea nos pa adore i obedese.
Un dia nos tur lo tin ku duna kwenta i rason i splika Dios pasi kiko nos no a lucha pa Su kousa siendo ku e Berdad a jega serka nos.
Investiga i studia palabra di Dios huntu nos lo por logra hopi.
Un guia pa esnan ku ke sirbi Dios.
Despues di 1200 aña te aihinda den su estado original.
Hopi Musulman rond mundu ta siña e Qoraan foi kabes.




Kontakto ku nos?





Home